Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2023./2024.

Sezona 2023./2024.

DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA  2024. g.

 

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

 

 

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI


Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

"Ekvinocijo" Iva Vojnovića u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara;


Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA

Krešimir Dolenčić za režiju predstave "Ekvinocijo" Iva Vojnovića u produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara;

 

Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA
  • Glavna  ženska uloga

Zrinka Cvitešić za ulogu Jele u predstavi "Ekvinocijo" Iva Vojnovića u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara;

 

  • Glavna  muška uloga

Goran Višnjić za ulogu Nika Marinovića u predstavi "Ekvinocijo" Iva Vojnovića u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara.

 

  • Sporedna ženska uloga

Helena Minić Matanić za ulogu Ravnateljice u predstavi "Slučaj vlastite pogibelji" Kristiana Novaka u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

 

  • Sporedna muška uloga

Ljubomir Kerekeš za ulogu Jape u predstavi "Slučaj vlastite pogibelji" Kristiana Novaka u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

 

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina
  • Ženska  uloga

Ružica Maurus za ulogu Gostioničarke Ruže u predstavi "Gostioničarka" Carla Goldonija u režiji Davora Svedružića i produkciji Gradskog kazališta Požega;

 

  • Muška  uloga

Matej Đurđević za ulogu Marka Angeleka u predstavi "Kavana na Opatovini" Carla Goldonija u režiji Ivana - Gorana Viteza i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba;

 

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade

"Bajka sva od  šećera" Sare Lustig u režiji Sare Lustig i koprodukciji Kazališta Virovitica i Gradskog kazališta "Joza Ivakić" Vinkovci;


Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
  • Ženska  uloga

Lana Meniga za ulogu Lenu u predstavi "Možeš biti sve što želiš" Ivane Vuković u režiji Ivane Vuković i produkciji Umjetničke organizacije Punctum, T25 i KunstTeatra iz Zagreba.

 

  • Muška uloga

Gordan Marijanović za ulogu Vraga u predstavi "Postolar i vrag" Milana Fošnera prema istoimenom djelu Augusta Šenoe u režiji Marija Kovača i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku i Osječkog ljeta kulture 2024.;

 

 

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Mate Matišić za dramski tekst "Moji tužni monstrumi" za istoimenu predstavu izvedenu u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

Najbolja  redateljska ostvarenja   u radio drami

Hana Veček za režiju radio drame "Strah tijela od poda" Katje Grcić.

 

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u TV  drami

Darko Milas za ulogu Vladimira Kovača u dramskoj seriji "Šutnja" u režiji Dalibora Matanića.

 

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se oblikovatelju svjetla Aleksandru Saši Mondecaru.

Nikola Tesla izumio je izmjeničnu struju, a Saša Mondecar u dokumentarnoj predstavi "Tesla - puni krug" Kazališta Tvornica lutaka iz Zagreba pokazao je svo bogatstvo svjetlosne lepeze koju ne bi imali bez velikog izumitelja. Svjetlo je neizostavan, integralni dio predstave, a oblikovanje svjetla kojim se Saša Mondecar i pedagoški i stručno bavi cijeli život pridonosi magiji kazališta.

 

 

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA I PLES
SCENOGRAFIJA

Stefano Katunar u predstavi za djecu i mlade "Šuma Striborova" Ivane Brlić Mažuranić u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba;

 

KOSTIMOGRAFIJA

Tea Bašić Erceg u operi "Figarov pir" W. A. Mozarta pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića i Vladimira Piskunova, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku;

 

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERA

 

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA

"Rigoletto" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Piera Francesca Maestrinija i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;

 

 

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA

Krešimir Dolenčić za režiju opere "Figarov pir" W. A. Mozarta pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića i Vladimira Piskunova i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku;

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
  • Ženska uloga

Diana Haller za ulogu Giovanne Seymour u operi "Anna Bolena" Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa i Zorana Juranića, u režiji Diane Haller Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

 

  • Muška  uloga

Goran Jurić za ulogu Wotana u operi "Rajnino zlato" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela, u režiji Dražena Siriščevića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

 

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA
  • Ženska ili muška uloga

Franko Klisović za ulogu Pečenog labuda/Đavla u scenskoj kantati  "Carmina Burana" Carla Orffa,  pod dirigentskim vodstvom Ivana Huta, u režiji Michala Znanieckog i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 70. Splitsko ljeto;

 

 

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - PLESNA UMJETNOST

 

Za najbolju predstavu u cjelini - PLES

"House Bolero" u koreografiji Mateja Kejžara, u produkciji Studija za suvremeni ples

 

 

Za najbolje koreografsko ostvarenje - PLES

Alexandra Madsen za koreografiju u plesnoj predstavi "Paralelne kanpanje" u produkciji Masa Dance Company i koprodukciji sa Plesnim centrom Tala

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES
  • Ženska uloga

Alexandra Madsen za ostvarenje u predstavi "Paralelne kampanje" u produkciji Masa Dance Company i koprodukciji sa Plesnim centrom Tala.

 

  • Muška  uloga

Šimun Stankov za ostvarenje u predstavi "Arbyte 2.0" autora Šimuna Stankova, Une Štalcar Furač i Espi Tomčića/ Arbajt kolektiv u produkciji Umjetničke organizacije Škvadra.

 

 

 

HELENA BULJAN - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumici gospođi Heleni Buljan.

 

Helena Buljan rođena je 9. srpnja 1941. u Đurđenovcu. Srednjoškolsko je obrazovanje završila u Našicama, da bi ju zatim dr. Branko Gavella primio na Odsjek glume tadašnje Akademije za kazalište, film i televiziju, na kojoj je 1964. i diplomirala, u klasi Božidara Violića. Iste je godine stupila u angažman Zagrebačkog dramskog kazališta - danas Gradskog dramskog kazališta "Gavella", koje je ostalo njenim teatarskim domom i gdje je odigrala najveći broj svojih uloga, 70-ak njih, među kojima su neke neizostavne kreacije antologijskih naslova.

Osim u matičnom kazalištu, Helena Buljan igrala je i u predstavama Teatra &TD, Zagrebačkog kazališta mladih, Teatra u gostima, kao i na Pulskom ljetu, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu... U svojoj pedesetogodišnjoj glumačkoj karijeri prošla je kroz brojne stvaralačke faze i gotovo sve dramske žanrove: od grčke tragedije, preko Shakespearea i Molièrea, do Čehova i Brechta, od naših dramskih klasika, do suvremenika, kontinuirano  ispitujući i potvrđujući svoju stvaralačku energiju na sceni, a igrala je i na inozemnim pozornicama te u radijskim kućama.

Helena Buljan od 1990. godine radila je kao vanjska suradnica na Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti, a od 2002. tamo je bila profesorica. Bila je i predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika, kao i česta članica prosudbenih povjerenstava mnogih festivala, poput Festivala malih scena u Rijeci, Dana satire Gavellinih večeri…

U svom matičnom kazalištu "Gavella" ostvaruje uloge u mnogobrojnim važnim pa i prekretničkim naslovima, od Shakespeareova "Hamleta", u režiji Dine Radojevića, na samom početku svog glumačkog puta, do Williamsova "Orfej silazi", u režiji Janusza Kice, uloge kojom je obilježila i 45 godina umjetničkog rada. Važnije uloge u kazalištu su joj Marianne (Moliere, "Tartuffe"), Pamela (R. de Obaldia, "Vjetar u granama sasafrasa"), Sonja (Dostojevski, "Zločin i kazna"), Olivia (Shakespeare, "Na tri kralja"), Ana Petrovna (Čehov, "Ivanov"), Vera (Havel, "Izložba"), Nastasja Filipovna (Dostojevski, "Idiot"), Olga (Čehov, "Tri sestre"), Grofica (Beaumarchais / Ö. von Horváth, "Ludi dani"), Marija (Matišić, "Božična bajka"), Jelena Andrejevna (Čehov, "Ujak Vanja"), Vojvotkinja (Webster, "Vojvotkinja Malfeška"), Rozalie (R. de Obaldia, "Gospodin Klebs i Rozalie"), Zaira (E. de Filippo, "Velika magija"), Pavle (Vojnović, "Suton"), Klitemnestra (Gotovac / Euripid, "Elektra"), Služavka (Lada Kaštelan, "Posljednja karika"), Reza (S. Kolar, "Breza"), Majka (Vidić, "Ospice"), Cecile (Koltés, "Zapadno pristanište"), Herodijada (Wilde / Stojsavljević, "Saloma"), Žena (Arjouni, "Garaže"), Eleanor (Goldman, "Zima jednog lava"), Gđa. Trocki (Ives, "Sjajno prolazno vrijeme"), Gđa. Zittel (Bernhard, "Trg heroja"), Starija žena (Lada Kaštelan, "Prije sna")...

Igrala je i u filmovima ("Slučajni život" A. Peterlića, "Timon" T. Radića, "Slike iz života udarnika" B. Čengića...) te u dramskom televizijskom programu ("Mokra koža" M. Fanellija, "Sam čovjek" E. Galića, "Amerikanska jahta u splitskoj luci" G. Para, "Klara Dombrovska" J. Marušića, "Kontesa Dora" Z. Berkovića, "Puna kuća" O. Sviličića...).

Hrvatsko je društvo kazališnih kritičara i teatrologa Helenu Buljan dva puta proglasilo glumicom godine, i to za uloge Ane Petrovne u "Ivanovu" i Grofice u "Ludim danima".

Helena Buljan dobitnica je brojnih nagrada: državne Nagrade "Vladimir Nazor"  za životno djelo, nagrade na Festivalu malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu, dobitnica je nagrade na Gavellinim večerima, Prvomajske nagrade Udruženja dramskih umjetnika Hrvatske, kao i Zlatnog lovor-vijenca, za ulogu Grofice u predstavi "Figarova ženidba" Beumarchaisa i "Figaro se rastavlja" Ödöna von Horvátha, u režiji Paola Magellija igrane pod zajedničkim nazivom "Ludi dani". U dugoj karijeri  ustrajno se i iznova potvrđivala kao glumica koju krasi sposobnost da interpretira najzahtjevnije naslove svjetske i domaće dramske literature, kao i da se hrabro suoči s izazovima suvremenih, ponekad i avangardnih kazališnih stremljenja...

 

 

 

 

GERTRUDA MUNITIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA, OPERETA I MJUZIKL

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj pjevačici gospođi Gertrudi Munitić.

 

Gertruda Munitić jedna je od najvećih vokalnih i scenskih umjetnica u Hrvatskoj. Njezin su koloraturni sopran četiri desetljeća resila sigurna i laka tehnika, raskošan spektar boja, te scenska ekstravagancija s dubokim osjećajem za dramu. Zadužila je hrvatsku glazbu i glumište kristalno čistim glasom koji "lomi staklo" i uživljenim glumačkim kreacijama koje izmamljuju suze kroz interpretacije mnogobrojnih likova u operama i dramama tijekom četiri desetljeća karijere. Rođena je 30. srpnja 1939. u Omišu kao drugo dijete Hrvata Ante Munitića, tenora, klapskog pjevača i zborista Splitske opere, te Njemice, Volksdeutscherice, Magdalene Schmidt. Bila je "čudo od djeteta": pjevala je od treće godine, glumila i plesala u Dječjem kazalištu Titovi mornari, te u splitskoj glazbenoj školi Josip Hatze učila pjevanje, klavir i violončelo. Imala je urođenu sposobnost pjevanja koloratura u strmoglavim visinama, prirodno stvarala ton na dahu te od najranijih dana pjevala i glumila s nevjerojatnom lakoćom. Mogla je otpjevati bilo što, puno prije svojih kolega, a pjevajući (i radeći u frizerskom salonu svoje tete) kao dijete je zarađivala za život kada joj je otac kao politički protivnik završio u zatvoru. U Splitskoj je operi sa samo 15 godina debitirala kao Čobanče u Gotovčevoj operi Ero s onoga svijeta i počela nizati uloge u drami i operetama, a prije punoljetnosti pjevala Tijardovićevu Malu Floramye, koja će obilježiti njezinu karijeru. Sam je skladatelj u njezinu liku, glasu i scenskoj okretnosti vidio idealnu interprekinju svojega omiljenog lika, što je zabilježila i Radiotelevizija Zagreb pod ravnanjem Mire Belamarića u režiji Vlade Seljana. Jednako je zapamćena kao Marica u Tijardovićevu Spli'skom akvarelu, kao i nenadmašna Petrica u Gotovčevu igrokazu Đerdan, Adela u Straussovu Šišmišu, Contessa Stasi u Kalmanovoj Kneginji čardaša, Mi u Leharovoj Zemlji smiješka, Musetta u Puccinijevoj La Bohème, Rosina u Rossinijevu Seviljskome brijaču... Od sezone 1962/1963. prelazi u Osijek gdje je deset godina operna prvakinja HNK-a, gdje su njezine cjelovite glazbenoscenske interpretacije pridonijele uzletu osječke operete i mjuzikla. Godine 1974. na jednogodišnjem boravku u Milanu u slavnom kazalištu La Scalla radi na Verdijevim ulogama Oscara i Gilde, te Donizettijevoj Luciji di Lammermoor koje će potom ovjekovječiti u svojoj novoj matičnoj kući, Operi Narodnoga pozorišta u Sarajevu gdje je prvakinja do mirovine. Pamte se njezine Mozartove junakinje koje je iznosila profinjenim osjećajem za stil klasicizma, poput Papagene, Susanne ili Blonde. Nije radila razliku između glazbenoscenskih žanrova, pa je jednako voljela opere i mjuzikle gdje joj je omiljena uloga Kate u Kiss me, Kate Colea Portera koju je u sezoni 1971/1972. pjevala u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, a bila je rado viđena gošća i u Zagrebu (u HNK-u i GK Komedija). Karijerni vrhunac ostvarila je u naslovnim ulogama produkcijama Verdijeve Traviate i Massenetove Manon gdje do punog izražaja dolaze ljepota njezina glasa velikog opsega i izvanredna sceničnost koje bi u trenu začarali gledatelje. Nastupala je i kao glumica u drami, na filmu i u televizijskim emisijama: glumila je u seriji Naše malo misto te u kazališnim predstavama Shakespeareove komedije Mjera za mjeru u režiji Vlade Habuneka ili Goldonijeve komedije Ribarske svađe redatelja Ante Jelaske. Njezine nastupe slave kritičari Mexico Cityja, Bostona, Washingtona, Kirgizije, Moskve, Praga, Bratislave, Berlina i Pariza. U najtežim danima opsade Sarajeva ostaje uz svoje sugrađane, u opkoljenom gradu bavi se humanitarnim radom, održava više od stotinu dobrotvornih nastupa, posebice za prava i zaštitu djece, kao predsjednica sarajevskog društva Naša djeca i veleposlanica UNICEF-a. Od 2007. živi u Zagrebu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  • Žiri za DRAMU :

Boris Svrtan  - predsjednik

Članovi - Dušan Bućan, Mirna Farkaš Salamon, Ksenija Prohaska i Nedim Prohić

 

 

  • Žiri za OPERU:

Jana Haluza - predsjednica

Članovi - Goran Merčep i Laura Vadjon

 

 

  • Žiri za PLES:

Ognjen Vučinić - predsjednik

Članice - Una Bauer i Vesna Mimica