Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni

loading

2020./2021.

DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA  2021. g.

NAGRADE SU DODJELJENE U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

 

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
  • "Matiaš Grabancijaš Dijak" Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu.
Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA
  • Krešimir Dolenčić za režiju predstave "Matiaš Grabancijaš Dijak"Tituša Brezovačkog u produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu.
Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA
Glavna  ženska uloga
  • Blanka Bart Hajoš za ulogu Majke u predstavi "Alabama" Davora Špišića u režiji Darija Harjačeka u produkciji Kazališta Virovitica.
Glavna  muška uloga
  • Siniša Popović za ulogu Henrika u predstavi "Kad svijeće dogore" Sándora Maraia - Christophera Hamptona u režiji Branka Ivande i koprodukciji Teatra Erato iz Zagreba i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Sporedna ženska uloga
  • Zrinka Cvitešić za ulogu Krisztine u predstavi "Kad svijeće dogore" Sándora Maraia - Christophera Hamptona u režiji Branka Ivande i koprodukciji Teatra Erato iz Zagreba i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Sporedna muška uloga
  • Bojan Brajčić za ulogu Grigorija Stepanoviča Smirnova u predstavi "Psi, pare, pištolji" prema "Medvjedu"i "Prosidbi" A. P. Čehova u režiji Ivana Plazibata i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina - DRAMA
Ženska  uloga
  • Dea Presečki za ulogu Matiaša Grabancijaša Dijaka u predstavi "Matia Grabancijaš Dijak" Tituša Brezovačkog u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu.
Muška  uloga
  • Eugen Stjepan Višić za ulogu u monodrami "Ljubavno pismo ili ljubav koja se nije dogodila. Još" Ivane Vuković i Eugena Stjepana Višića u režiji Kristine Grubiše i produkciji Akademije dramske umjetnosti i Teatra Empiria iz Zagreba.
Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade - DRAMA
  • "Miš u toću" Ivane Vuković  u režiji Ivana Plazibata i produkciji Gradskog kazališta lutaka Split.
Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
Ženska  uloga
  • Buga Marija Šimić za uloge u predstavi "Sunce djever i Neva Nevičica" u režiji Ivice Šimića i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba.
Muška  uloga
  • Adam Skendžić za ulogu Krtice Škrtice u predstavi "Medo Đuro u vrtiću" Ane Tonković Dolenčić u režiji Petre Mrduljaš i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
  • Tomislav Zajec za adaptaciju komedije "Škrtac" J. B. P. Molièrea za istoimenu predstavu u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Za najbolja  glumačka ostvarenja  u radio  drami
(dodjeljuje se  bijenalno svake  neparne  godine)
  • Barbara Prpić za ulogu u radio  igri "Žudnja" Nine Mitrović u režiji Mislava Brečića.
Najbolja  redateljska ostvarenja  u  TV drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
  • Vinko Brešan za režiju 1. epizode TV serije "Dnevnik velikog Perice".
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
  • Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se: Ivanu Penoviću, Bernardu Tomiću, Matiji Čigiru, Karlu Mrkši, Pavlu Vrkljanu, Domagoju Jankoviću, Lani Barić i Filipu Triplatu za inovativan pristup i novo iščitavanje klasika svjetske književnosti Franza Kafke u predstavi "Proces Kafka" Teatra &TD iz Zagreba.

 

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
  • Zlatko Vitez dosegnuo je vrhunac svog umjetničkog djelovanja kroz pomno odabrane tekstove Miroslava Krleže, na temu Hrvatske i Europe, kojima se bavi čitav svoj život i u kojima se iskazao i kao vješt dramaturg i kao redatelj i kao interpret tekstova kojima je služio, iskazavši svoje poštovanje i odanost velikom piscu u predstavi "Evropa za nas ima štrik" Glumačke družine Histrion iz Zagreba.

 

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju
SCENOGRAFIJA
  • Stefano Katunar u baletu "Ponos i predrasude" na glazbu raznih autora u koreografiji Lea Mujića i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
KOSTIMOGRAFIJA
  • Barbara Bourek u drami "Škrtac" J. B. P. Molièrea u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba i u drami "Kukci… zaustavljena priča"Karela i Josefa Čapeka u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Split.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
  • "Tristan i Izolda" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Anne Bogart i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA
  • Ivo Lipanović za dirigiranje opere "Lombardijci" Giussepea Verdija u režiji Roberta Boškovića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 66. Splitsko ljeto.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Ženska uloga
  • Kristina Kolar za ulogu Santuzze u operi "Cavalleria rusticana" Pietra Mascagnia pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Jelene Bosančić i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu za 67. Splitsko ljeto.
Muška  uloga
  • Ljubomir Puškarić za ulogu Rigoletta u operi "Rigoletto" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Dražena Siriščevića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA
Ženska ili muška uloga
  • Josipa Bilić za ulogu Marice u operi "Ivica i Marica" Engelberta Humperedincka pod dirigentskim vodstvom Dawida Runtza u režiji Petre Radin i produkciji Zagrebačke filharmonije, Zbora Zvjezdice i opernih solista i za ulogu Pepeljuge u operi "Pepeljuga" Julesa Masseneta pod dirigentskim vodstvom Darijana Ivezića u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
  • "Ponos i predrasude" na glazbu raznih autora u koreografiji Lea Mujića i u  izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET
  • Leo Mujić za koreografiju predstave "Ponos i predrasude" na glazbu raznih autora i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Ženska uloga
  • Iva Vitić Gameiro za ulogu Klare i Vile šećera u baletu "Orašar" na glazbu P.I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i u  izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Muška  uloga
  • Tomislav Petranović za ulogu Princa u baletu "Orašar" na glazbu P.I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i u  izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET
Ženska ili muška uloga:
  • Anamarija Marković za ulogu Klare i Vile Šećera u baletu "Orašar" na glazbu P.I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

 

 

IVICA KUNČEVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

 

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje redatelju Ivici Kunčeviću.

 

Ivica Kunčević je rođen 9. travnja 1945.g. u Bartolovcu. God. 1969. završio studij jugoslavenskih jezika i književnosti te komparativne književnosti na Filozofskome fakultetu i režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Nakon angažmana u Kazalištu Marina Držića (1969-77) i u Dramskome kazalištu "Gavella" (1977-82), prešao u Zagrebački HNK gdje je radio do mirovine 2012. godine. 2002. godine imenovan je ravnateljem Dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti izabran je 2008. godine u naslovno zvanje izvanrednog profesora na odsjeku kazališne režije.

Surađivao s više profesionalnih, ali i amaterskih kazališta diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije. Režirao je oko stotinu predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, od dječjih (G. Vitez, "Plava boja snijega") i modernih komada (E. Ionesco, "Kakav kupleraj") do hrvatskih i svjetskih klasika (V. Stulli, "Kate Kapuralica"; Sofoklo, "Antigona"). Sklon je preradbama nekazališnih tekstova (F. M. Dostojevski, "Idiot") i osebujnim redateljskim čitanjima dramske baštine (I. Gundulić, "Prikazanje Dubravke ljeta gospodnjega MCMLXXIII"). Često postavlja na scenu djela W. Shakespearea ("Macbeth", "Henry IV.", "Romeo i Giulietta", "Troilo i Kresida", "Mjera za mjeru", "Kralj Lear"), A. P. Čehova ("Ivanov", "Višnjik", "Tri sestre", "Ujak Vanja"), M. A. Bulgakova ("Zojkin stan", "Gospodin de Moliere"), M. Držića ("Novela od Stanca", "Arkulin", "Dundo Maroje", "Tirena") i I. Vojnovića ("Prolog nenapisane drame", "Ekvinocijo", "Maškarate ispod kuplja", "Dubrovačka trilogija"), a značajna su i uprizorenja Rostandova "Cyrana de Bergeraca" i Vodopićeve "Tužne Jele".

Ivica Kunčević je umjetnik koji uživa izniman ugled među svim dramskim umjetnicima, ne samo za izvanredan redateljski dramski doseg nego i za preko 50 godina posvećenog umjetničkog stvaralaštva te za njegov doprinos kulturnom identitetu Republike Hrvatske.

Pritom je iznimno važno napomenuti da je g. Kunčević napisao vrijedne knjige za povijest zagrebačkog i hrvatskog teatra koje su dragocjeno svjedočanstvo redateljskog i glumačkog procesa iz kojih mogu učiti brojne nove, mlade generacije redatelja i glumaca. Svojim cjelokupnim umjetničkim radom ostavio je duboki i neizbrisiv trag u povijesti svih hrvatskih kazališta i kazališnih festivala.

Ivica Kunčević pomaknuo je granice kazališne umjetnosti i hrvatske kulture općenito, a svojim iznimnim i svestranim umjetničkim opusom trajno promovira hrvatsko glumište, hrvatsku kazališnu scenu te dramsku umjetnost u cjelini.

 

 

IVANKA BOLJKOVAC - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

 

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj nacionalnoj prvakinji Ivanki Boljkovac.

 

Ime operne nacionalne  prvakinje Ivanke Boljkovac dominiralo je scenom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu punih 40 godina, da bi se ove godine povukla u zasluženu mirovinu. Dugačak je to i impresivan staž u blistavoj  karijeri koju su obilježili snažni,  karakterni i zahtjevni likovi kojima obiluje operna literatura, a koje je naša dobitnica svladavala s lakoćom, ozbiljnošću i pravim  nadahnućem. Rođena Karlovčanka koja se u srednjoj školi prepustila vioini i klaviru, dolaskom u Zagreb, počela se intenzivno baviti studijem pjevanja na Muzičkoj akademiji u klasi Marije Borčić, već je 1980. godina dobila priliku debitirati u HNK-u Zagreb u ulozi Elizabete u Verdijevu Don Carlosu, pa potom Lize u Pikovoj dami P.I. Čajkovskog, a 1982. u ulozi Santuzze na premijeri  Cavallerije Rusticane  P. Mascagnia. Publika i kritika s oduševljenjem su prihvatili novo lice i svježinu glasa, te impresivne glumačke kreacije mlade  Ivanke.

U samom početku njezine 40-godišnje, zaista  dugotrajne karijere, kritičarka J. Martinčević  između ostalog je ustvrdila:

"Njezin golem glasovni materijal kao i izrazita glumačka nadarenost..... rodili su jednu potresnu, slojevitu Santuzzu, navještajući blistavu perspektivu ove mlade umjetnice.

Upravo se to i slijedećih desetljeća događalo. Slijedile su velike uloge, jedna za drugom, a da Ivanka Boljkovac ni u jednom trenutku nije pokazala zamor ili nedovoljnu pripremljenost. Upravo obratno! Bila je uvijek na visini svog zadatka, pouzdana, zanimljiva i neobično kreativna.

Od velikog broja glavnih uloga, treba svakako spomenuti one opetovane: Verdijeva  Aida (1983), Amelia u Krabuljnom plesu (Verdi), Leonora u Trubaduru (Verdi), Elizabeta u Don Carlosu (Verdi), Volumnija u Šulekovom Koriolanu, Sieglinda u Wagnerovoj operi  Walkura,  Elektra u istoimenoj operi R. Straussa, Eva u operi Zrinski I. Pl. Zajca, Tosca u istoimenoj operi G. Puccinija, Askinja u Lady Macbeth Mcenskog okruga  D. Šostakovića, Crkvenjarka u Jenufi L. Janačeka, Ortrud u Lohengrinu R. Wagnera....i druge

S mnogima od tih uloga gostovala je opetovano  na Splitskom ljetu, u opernim kućama u Rijeci, Osijeku, Novom Sadu, Beogradu, Skopju, Ljubljani, Sarajevu, Mariboru.....

Mnoge su nagrade zasluženo zablistale u njenim rukama: Milka Trnina, Nagrada Hrvatskog glumišta, Marijana Radev HNK u Zagrebu, zatim odlikovanje Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Ipak, najveće i najvažnije priznanje za njenu dugogodišnju blistavu karijeru usljedilo je 2003. godine, kada je odlukom Ministarstva kulture proglašena nacionalnom prvakinjom Opere HNK u Zagrebu.

Za kraj neka bude citirano obrazloženje za Nagradu Hrvatskog glumišta koja je 1993. Ivanki Boljkovac dodijeljena za ulogu Irmengarde u Porinu V. Lisisnkog:

"Ivanka Boljkovac magistralno je odigrala tešku, veoma slojevitu ulogu Irmengarde, reagirajući minucijozno na zamisli redatelja Petra Selema u velikom rasoponu operne heroine. Voluminoznim glasom i pjevačkim finesama, ostvarila je sve psihološke faze lika, od ljubavnog ushita do predsmrtnog smirenja."

 

Žiri za  DRAMU :

Branka Cvitković  - predsjednica

Članovi - Mladen Čutura, Ivan Jončić, Ivona Haller, Ana Herceg

 

Žiri za OPERU:

Višnja Mažuran - predsjednica

Članovi - Branko Mihanović, Zrinko Sočo

 

Žiri za BALET:

dr.sc. Svebor Sečak - predsjednik

Članovi - Lydia Mila-Milovac, Mladen Mordej Vučković

 

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.