Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2017./2018.

Sezona 2017./2018.

ODLUKA ŽIRIJA 24. studenog 2018.g.
 DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2018. g.

 

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

"Orestija" Eshila u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto.

 

Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA

 

Igor Vuk Torbica za režiju predstave "Tit Andronik" Williama Shakespearea  i

produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

 

Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA

  • Glavna  ženska uloga

Zrinka Cvitešić za ulogu Ane Šafranek u predstavi "Tko pjeva zlo ne misli" V. Majera - K. Golika - R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.

  • Glavna  muška uloga

Dražen Čuček za ulogu Njega u predstavi "Opet on" Timura Vermesa u režiji Marka Jurage i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

  • Sporedna ženska uloga

Ivana Boban za ulogu Tete Mine u predstavi "Tko pjeva zlo ne misli" V. Majera - K. Golika - R. Medvešeka u režiji Renea Medvešeka i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.

  • Sporedna muška uloga

Domagoj Mrkonjić za ulogu Lonke u predstavi "Osječki long, long play" Branka Kostelnika u režiji Saše Anočića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku za Osječko ljeto kulture.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina
  • Ženska  uloga

 

Petra Svrtan za ulogu u predstavi "Govori glasnije" autorskog projekta Bobe Jelčića u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

 

  • Muška  uloga

 

Marjan Nejašmić Banić za ulogu Korovođe u predstavi "Orestija" Eshila u režiji Dejana Projkovskog  i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko ljeto.

 

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade

"Nikomu pravo" Ane Prolić prema motivima narodne pripovijetke "Svijetu se ne može ugoditi" u režiji Ane Prolić i produkciji Kazališta lutaka Zadar.

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
  • Ženska  uloga

Petra Cicvarić za uloge Suzane i Dore u predstavi "U potrazi za slovom "R"" Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta "Zorin dom" Karlovac.

 

  • Muška  uloga

 

Matija Čigir za ulogu Gavrana u predstavi "Snježna kraljica" Hansa Christiana Andersena u režiji Paola Tišljarića i produkciji  Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Ozren Prohić za tekst  "Pjerin" Marina Držića  izveden u produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

Najbolja  redateljska ostvarenja   u radio drami

Vedrana Vrhovnik za režiju radio drame "Sarajevski gambit" Branka Ružića.

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u TV  drami

Trpimir Jurkić za ulogu  u dramskoj seriji "Novine" u režiji Dalibora Matanića (1. epizoda).

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se Zoranu Mihanoviću koji svojim vrsnim, dramaturški promišljenim oblikovanjem svjetla već četrdesetak godina bitno podiže kvalitetu naših kazališnih izvedbi.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERETA / MJUZIKL I PLES
  • SCENOGRAFIJA

Irena Kraljić u dramskoj predstavi "Snježna kraljica" Hansa Christiana Andersena

u režiji Paola Tišljarića i produkciji Gradskog kazalište Trešnja iz Zagreba te u

predstavi "U potrazi za slovom "R"" Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta "Zorin dom" Karlovac.

  • KOSTIMOGRAFIJA

Mladen Radovniković u dramskoj predstavi "Orestija" Eshila u režiji Dejana

Projkovskog i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu za 64. Splitsko

ljeto.

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERETA / MJUZIKL


Za najbolju predstavu u cjelini - OPERETA / MJUZIKL

"Byron" Darka Domitrovića i Mire Gavrana u režiji Ivane Čoh i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija iz Zagreba.

Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje - OPERETA / MJUZIKL

Nina Kleflin za režiju mjuzikla "Čarobnjak iz Oza" u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Šibeniku.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL

  • Ženska uloga

 

Hana Hegedušić za ulogu Cathy u mjuziklu "Prošlih pet godina"Jasona Roberta Browna u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Varaždinu.

 

 

  • Muška  uloga

 

Bože Jurić Pešić za ulogu Mirka u mjuziklu "Mala Floramye" Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka  i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERETA / MJUZIKL

  • Ženska ili muška uloga

 

Antonija Teskera za ulogu Male Floramye u mjuziklu "Mala Floramye" Ive Tijardovića u režiji Gorana Golovka  i izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu.

 

Posebno priznanje

Božidaru Šnajderu za dugogodišnji predani rad na osmišljavanju, promicanju i sustavnom unaprijeđenju opere, operete i mjuzikla na repertoaru Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku.

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini - PLES

"Tamo vani i ovdje unutra" koncept Ana Kreitmeyer, u koreografiji i izvedbi

Ane Kreitmeyer i Sonje Pregrad u suradnji s Festivalom Perforacije, Zagreb i

Teatrom &TD, Zagreb.

 

Za najbolje koreografsko ostvarenje - PLES

Matija Ferlin za koreografiju u plesnoj predstavi "Staging a Play: Tartuffe" u  produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta, Pula.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES

  • Ženska uloga

Sonja Pregrad za ostvarenje u predstavi "Tamo vani i ovdje unutra" u koreografiji i izvedbi Ane Kreitmeyer i Sonje Pregrad u suradnji sa Festivalom Perforacije, Zagreb i Teatrom &TD, Zagreb.

  • Muška  uloga

Darko Japelj za ostvarenje u predstavi "Staging a Play: Tartuffe" u koreografiji

Matije Ferlina i produkciji i izvedbi Zagrebačkog plesnog ansambla i koprodukciji Zagrebačkog kazališta mladih i Istarskog narodnog kazališta, Pula.

 

 

MUSTAFA NADAREVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumcu gospodinu Mustafi Nadareviću.

 

Mustafa Nadarević je rođen 1943. godine u Banja Luci u Republici Bosni i Hercegovini. Ove godine navršilo se točno 50 godina otkako je diplomirao glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Svoje prve glumačke korake napravio je još i prije studija, nakon završene gimnazije u Rijeci, u kazališnoj grupi Viktora Cara Emina.

Kao student glume na Akademiji dramske umjetnosti nastupa u dramskim predstavama Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, a neposredno nakon diplome 1969. godine dobio je angažiran u Drami HNK u Zagrebu, u kojem ostaje sve do umirovljenja 2013. godine. Tijekom svoje duge i plodne profesionalne umjetničke karijere odigrao je više od 80 velikih i glavnih uloga na sceni, uz brojne filmove i televizijske serije. Godine 2006. proglašen je nacionalnim prvakom Drame HNK u Zagrebu. Uz glumu je i uspješan redatelj čije su predstave uvijek bile jedne od najizvođenijih. Uz rad u Hrvatskoj, djelovao je u slovenskim i u bosansko-hercegovačkim kazalištima.

Na početku profesionalne karijere, iako nastupa u brojnim predstavama, uglavnom igra epizodne i manje uloge. Tek 1975. godine u predstavi Lorenzaccio de Musseta, igra naslovnu ulogu, u režiji Vladimira Habuneka. Iste godine igra Imotskog kadiju u Hasanaginici Milana Ogrizovića (režija Dino Radojević), da bi punu glumačku afirmaciju na kazališnim daskama stekao nezaboravnom ulogom Pometa u Držićevu Dundu Maroju, u režiji Ivice Kunčevića 1981. godine, predstavi koja je bila jedan od umjetničkih vrhunaca Drame HNK u Zagrebu. Otad nastupa u brojnim glavnim ulogama među kojima se ističu uloge Cyrana de Bergeraca u istoimenom komadu Edmonda Rostanda (režija Ivica Kunčević), Stjepana Miletića u Pricinoj drami Ostavka (režija Georgij Paro), Hubičke u Strogo kontroliranim vlakovima Bochumila Hrabala (režija Zdenek Kaloč); Alije u Goldonijevoj komediji Impresario iz Smirne (režija Paolo Magelli), Willyja Lomana u drami Arthura Millera Smrt trgovačkog putnika (režija Steven Kent), Don Zane u Marinkovićevoj Gloriji (režija Božidar Violić) i Hasanage u vlastitoj obradi i režiji Ogrizovićeve drame Hasanaginica. Uz kontinuirani glumački rad u zagrebačkom HNK, Nadarević je izuzetno aktivan u brojnim kazalištima izvan matične institucije ili kao glumac ili kao redatelj radeći ravnopravno ne samo u zagrebačkim kazalištima, nego i širom Hrvatske, te u brojnim kazalištima od Slovenije do Crne Gore. Osim kazališta, Mustafa Nadarević je jedan od najpopularnijih filmskih i televizijskih glumaca koji iza sebe ima 40 igranih filmova i više od nekoliko desetaka TV drama i brojnih televizijskih serija. Svakim svojim nastupom i na sceni i na velikom ili malom ekranu Mustafa Nadarević donosi likove koji nas duboko diraju; njegova glumačka energija je upravo nepresušna, a gipkost uma i duhovitost smještavaju ga u izabrani krug nenadmašnih glumaca. Njegovo tijelo je stalno u pokretu poput njegovog duha, njegove riječi dopiru do zadnjih redova kazališne dvorane ili kina bez obzira radilo se o stihu ili prozi. Vrhunska glumačka tehnika i stalna briga o sebi u smislu odražavanja fizičke i psihičke kondicije, te pažljiv i promišljen odabir uloga osigurali su mu karijeru od nekoliko desetljeća koja i danas traje.

Kao redatelj Nadarević je zapamćen po izuzetno kvalitetnim i dugovječnim kazališnim predstavama poput Leta iznad kukavičjeg gnijezda u vlastitoj adaptaciji (DK Gavella, Zagreb) Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja, Ive Brešana (Kazalište Kerempuh, Zagreb), te Hasanaginice prema Milanu Ogrizoviću (HNK u Zagrebu) i dr.

Svojim ukupnim umjetničkim radom, intrigantnim režijama i duhovitim scenarijima, svojom dubokom posvećenošću božici Thaliji, svojim pedagoškim radom i svakim svojim nastupom Mustafa Nadarević je doista potvrdio da je velikan hrvatskog glumišta, koji je cijeli svoj život posvetio umjetnosti riječi, geste i emocije, obogativši kulturu Republike Hrvatske, kao i kulture susjednih zemalja.

 

BLAŽENKA MILIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje sopranistici i dugogodišnjoj prvakinji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Blaženki Milić (rođ. Cigić).

 

Blaženka Milić, rođena je 1939. godine u Mostaru u Republici Bosni i Hercegovini.  Svoju umjetničku karijeru počela je 1961. godine nastupom na pozornici Narodnoga pozorišta u Mostaru u glazbenom igrokazu Đerdan Jakova Gotovca utjelovivši lik Petrice.

Bila je prva učenica Odjela za solo pjevanje na mostarskoj Muzičkoj školi u razredu profesorice Milke Padovan. Poslije završetka srednje glazbene škole položila je prijemni ispit i nastavila studirati solopjevanje u klasi profesora Lava Vrbanića na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj je početkom siječnja 1967. diplomirala s odličnim uspjehom. Za studija je nastupala u sklopu studijskih koncerata i priredbi u Hrvatskome glazbenome zavodu te pjevala zapažene solističke sopranske dionice i uloge u vrlo zahtjevnim vokalno-instrumentalnim i scenskim djelima, primjerice Bachovoj kantati Actus tragicus i Pasiji po Ivanu, Vivaldijevoj Gloriji, koncertnoj izvedbi Gluckove opere Orfej i Euridika, Mozartovoj Krunidbenoj misi i scenskoj produkciji opere Figarov pir. Na početku profesionalne karijere sudjelovala je i na jadranskoj turneji Simfonijskog orkestra i zbora RTV Zagreb pod ravnanjem maestra Krešimira Šipuša, kada je nekoliko dana zaredom pjevala sopransku dionicu u Beethovenovoj Devetoj simfoniji.

Dobivši Fulbrightovu stipendiju, nakon diplome, usavršavala se na jednogodišnjem poslijediplomskom studiju na glazbenom konzervatoriju New England Conservatory of Music u Bostonu, također u klasi prof. Lava Vrbanić. Pohađala je usavršavanje i na Međunarodnoj ljetnoj akademiji Mozarteum u Salzburgu 1971. godine.

Godine 1969. godine Blaženka Milić, zvana Bajka, zaposlena je kao solistica Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu u kojemu je debitirala  20. siječnja 1970. ulogom Zorke u operi Porin Vatroslava Lisinskog. Bila je članicom opere HNK-a do umirovljenja 2000. godine.  U trideset i jednoj godini provedenoj na daskama HNK-a pjevala je najteži sopranski repertoar i ostvarila više od 50 glavnih opernih uloga, a s ansamblom Opere gostovala je u Stuttgartu i Mannheimu (1972.), Torinu i Ženevi, Brnu i Istočnom Berlinu (1984.), Kijevu i Moskvi (1988.) i Salzburgu (1992.). Zagrebačka publika osobito pamti njezin nastup u Puccinijevoj Tosci 1986. u kojoj su joj scenski partneri bili Nicolai Gedda kao Cavaradossi i Ingvar Wixell kao Scarpija. Osobito se istaknula kao interpreta likova u Puccinijevim, Wagnerovim, Mozartovim, Gotovčevim i Zajčevim operama. Posljednja operna uloga koju je ostvarila u matičnoj kući bila je Verdijeva Aida, čime je na osobit način zaokružila svoju iznimnu pjevačku i umjetničku karijeru jer je popularnu ariju Aide na Nilu O patria mia pjevala na audiciji za angažman u Zagrebačkoj operi. Na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu posljednji je put nastupila 13. prosinca 2002. kao Anna u Verdijevu Nabuccu.

Surađivala je s mnogim poznatim hrvatskim dirigentima, primjerice Lovrom von Matačićem, Mladenom Bašićem, Milanom Horvatom, Mirom Belamarićem, Vladimirom Benićem, Inom Perišićem, Igorom Gjadrovom, Vjekoslavom Šutejom, Nikšom Barezom, Vladimirom Kranjčevićem i drugima.

Nastupala je na Varaždinskim baroknim večerima, Osorskim glazbenim večerima i zagrebačkim Večerima na Griču te surađivala s negdašnjom Glazbenom proizvodnjom Hrvatske radiotelevizije. Počasna je članica Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika.

Iskrenost interpretacije i umjetničko poštenje krase karijeru primadone Blaženke Cigić Milić, koja je u razgovorima često znala reći da svaku rolu koju pjeva, pjeva sa srcem. Poseban doprinos dala je na polju duhovne i domoljubne glazbe, posebno u domovinskom ratu na koncertima mira i nade na kriznim ratom pogođenim područjima.

Za svoja je zapažena umjetnička postignuća nagrađena mnogim uglednim nagradama i priznanjima. Dobitnica je nagrade Franjo Kuhač Muzičke akademije u Zagrebu, medalje Davidova grada Jeruzalema, medalje Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, plakete Varaždinskih baroknih večeri, medalje "Majka Božja Bistrička" nacionalnoga svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici,  nagrade  Milka Trnina za interpretaciju naslovne uloge operi Tosca u Operi HNK u Zagrebu, plakete Hrvatskog društva glazbenih umjetnika u povodu 30. obljetnice umjetničkoga rada, srebrna medalja u povodu 100. obljetnice Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, nagrade Grada Zagreba za uspješnu glazbenu karijeru kojom je obilježila zlatno doba zagrebačke operne scene, medalje Grada Mostara te odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

 

Žiri za  DRAMU :

Mirela Brekalo - Popović  - predsjednica

Članovi - Goran Grgić, Ivica Kunčević, Anita Matić Delić, Mario Raguž

Žiri za OPERETU I  MJUZIKL:

Mirjana Bohanec Vidović - predsjednica

Članovi - Tonči Bilić, Mladen Janjanin

Žiri za PLES:

Marko Gutić Mižimakov - predsjednik

Članovi - Iva Hladnik, Ana Mrak

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika  Marija Filipović.