Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2011./2012.

Sezona 2011./2012.

ODLUKA ŽIRIJA 24. studenog  2012. g.

DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2012.g.

 

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

  • "Unterstadt" Ivane Šojat - Kuči u režiji Zlatka Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, u  produkciji Osječkog ljeta kulture 2012.

Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA

  • Zlatko Sviben za režiju predstave "Unterstadt" Ivane Šojat - Kuči u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, u produkciji Osječkog ljeta kulture 2012.

Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA

Glavna  ženska uloga

  • Alma Prica za ulogu Medeje u predstavi "Medeja" Euripida u režiji Tomaža Pandura i izvedbi Dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Glavna  muška uloga

  • Hrvoje Kečkeš za ulogu Albin u predstavi "Krletka" Jeana Poireta u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

Sporedna ženska uloga

  • Doris Šarić - Kukuljica za ulogu Ane u predstavi "Moj sin samo malo sporije hoda" Ivora Martinića u režiji Janusza Kice i  izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.

Sporedna muška uloga

  • Mario Mirković za ulogu Francis u predstavi "Krletka" Jeana Poireta u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina

Ženska  uloga

  • Iva Mihalić za ulogu Helene Vasiljevne Kuragine u predstavi "Rat i mir" Lava Nikolajeviča Tolstoja u režiji Tomaža Pandura i izvedbi  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Muška  uloga

  • Marko Petrić za ulogu Danijela u predstavi "Adio kauboju" Olje Savičević Ivančević u režiji Ivice Buljana i izvedbi Dramskog ansambla 58. Splitskog ljeta.

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mladež

  • "Rent a friend" Saše Božića i Dore Ruždjak Podolski u režiji Anje Suše i izvedbi Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež

Ženska  uloga

  • Iva Visković za ulogu Juste u predstavi "Siromah i vrag" Zinke Kiseljak u režiji Saše Broz i izvedbi  Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Muška  uloga

  • Dado Ćosić za ulogu Dječaka u predstavi "Ružičasta sanjarica" Nine Horvat u režiji Ivice Šimića i izvedbi  Kazališta Mala scena iz Zagreba;

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

  • Ivor Martinić za dramski tekst  "Moj sin samo malo sporije hoda" praizveden u Zagrebačkom kazalištu mladih;

Najbolja  redateljska ostvarenja   u radio drami

  • Darko Tralić za režiju Radio-drame "Mor" Đure Sudete.

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u TV  drami

  • Vedran Mlikota za ulogu Ive Ivića u 4. sezoni humoristične serije  "Stipe u

gostima".

Nagrada za ekstremna kazališna postignuća

  • dodjeljuje se Dunji Fajdić, Ivani Horvat, Petri Kurteli i Amandi Prenkaj za glumu, režiju, dramaturgiju, kostimografiju i scenografiju u predstavi "Glumice i to" Dunje Fajdić u izvedbi Kazališta KNAP Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba u  suradnji s umjetničkom organizacijom Kravice iz Zagreba.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERETA / MJUZIKL I PLES

SCENOGRAFIJA

  • Darko Petrović u dramskoj predstavi "Mletački trgovac" Williama Shakespearea u režiji Roberta Raponje i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

KOSTIMOGRAFIJA

  • Danica Dedijer u dramskoj predstavi "Rat i mir" Lava Nikolajeviča Tolstoja u režiji Tomaža Pandura i izvedbi  Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERETA / MJUZIKL

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERETA / MJUZIKL

  • "Cabaret" Joea Masteroffa u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje - OPERETA / MJUZIKL

  • Igor Barberić za režiju i koreografiju predstave "Footloose" Deana Pitchforda i Toma Snowa u izvedbi B Glad Produkcije i Udruge KiP.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL

Ženska uloga

  • Kristina Kolar za ulogu Mételle u predstavi "Pariški život" Jacquesa Offenbacha u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Muška  uloga

  • Dražen Čuček za ulogu Master of Ceremonies (Emcee) u predstavi "Cabaret" Joea Masteroffa u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERETA / MJUZIKL

Ženska ili muška uloga

  • Šiško Horvat Majcan za ulogu Mačka Džingiskana u predstavi "Mačak Džingiskan i Miki Trasi" Vesne Parun i Ladislava Tulača u režiji Ivana Lea Leme i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku.
Za najbolja umjetnička ostvarenja  - PLESNA UMJETNOST

Za najbolju predstavu u cjelini - PLES

  • "Interface" u koreografiji Snježane Abramović Milković te izvedbi i produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla  u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Za najbolje koreografsko ostvarenje - PLES

  • Snježana Abramović Milković za koreografiju u plesnoj predstavi "Interface" u izvedbi i produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES

Ženska uloga

  • Petra Hrašćanec za ostvarenje u predstavi "Love will tear us apart" u koreografiji Saše Božića i Petre Hrašćanec, izvedbi Petre Hrašćanec i produkciji kazališne grupe "de facto".

Muška  uloga

  • Ognjen Vučinić za ostvarenje u predstavi "Interface" u koreografiji Snježane Abramović Milković u izvedbi i produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u koprodukciji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ZLATKO VITEZ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

 

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumcu i redatelju, gospodinu  Zlatku Vitezu.

 

 

ZLATKO VITEZ, glumac, redatelj, utemeljitelj i umjetnički rukovoditelj Kazališne družine "Histrion".  Nekoliko karijera koje bi mogle neovisno i samostalno postojati i svaka za sebe bi bile dovoljne za svekoliko životno i umjetničko postignuće, objedinjeno je u njegovoj impozantnoj umjetničkoj biografiji u pleter kakav se u današnjem vremenu teško može ponoviti.

To je pokretačka energija svojstvena samo najvećim zaljubljenicima u Talijin hram. U početku često osporavan i zabranjivan u svojim pokušajima da se izbori za pravo umjetničke slobode u totalitarističkom okruženju, zatim beskompromisan i sizifovski uporan u borbi za glumački dignitet, Zlatko Vitez je svojim djelovanjem pokazao generacijama glumaca da je moguće "nejunačkom vremenu uprkos" trajati i ostati dosljedan vlastitim stavovima i uvjerenjima.

Formirajući se u vrlo ranoj dobi glumački na Krleži, podigao je njegov barjak i nije ga ispuštao ni kad je taj pisac bio u devedesetima glupim nepisanim dekretom proskribiran zbog svojih ljevičarskih utemeljenja. Vratio je svojim režijama velikih ansambl-predstava Krležu u Kazalište "Gavella", u kojem je stasao kao glumac i godinama nosio repertoar, a koje je bez Krleže ostalo na trenutak kao bez svoga srca.

Uvijek je u svojim balansiranjima između vlasti i kazališta više davao nego primao, slijedeći svojim unutarnjim nagnućem Držićevu glumačku definiciju: "Tko srce dava, svega sebe dava!" Cijeli svoj umjetnički vijek otvarao je prostor generacijama studenata glume, koji su pod okriljem njegovog plovećeg ili na Opatovini usidrenog kazališta učili prve glumačke korake i nalazili mjesto svojoj strasti pod kazališnim suncem. Kolegama koji su iz bilo kojih, u ratnim vremenima nacionalističkih ili u svim vremenima socijalno-penzionih razloga odbačeni, pružao je utočište i nudio vjeru u kazalište kao mjesto ljudskih susreta, otvorenosti i topline.

Učinio je zagrebačku publiku ovisnom o Histrionskim ljetima na Opatovini, kojima je oživio tradiciju pučkog teatra, promišljeno dajući Mariji- Jurić Zagorki, Titušu Brezovačkom, Kalmanu Mesariću i drugim zagrebačkim autorima idealnu pozornicu.

Doveo je kazalište do najskrivenijih zakutaka lijepe nam domovine i u tom dugogodišnjem neumornom pothvatu nastavio svijetle tradicije najvećih kazališnih prosvjetitelja. Uspio je u Zagrebu, iz kojeg su godinama kretali svi njegovi kazališni pohodi, sagraditi novi kazališni dom, što je, poznavajući naše administrativne Scile i Haribde, gotovo nemoguća misija. U tom novom kazalištu, uz redovni repertoar, pokreće i dva festivala: cabareta i komedije koji nose imena zagrebačkih i hrvatskih glumačkih legendi, Mladena Crnobrnje-Gumbeka i Josipa Bobija Marottija.

Zlatko Vitez je po svemu osebujna kazališna pojava zarazne energije i velikog radnog i umjetničkog kapaciteta, jedan od onih ljudi kojima ni tri života ne bi dostajalo da ostvare samo dio vlastitih kazališnih zamisli i snova.

 

 

RICHARD DIK SIMONELLI - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERETA / MJUZIKL

 

Žiri za operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumcu i redatelju, gospodinu Richardu Diku Simonelliju.

Šest desetljeća na sceni u hrvatskim kazalištima glumca i redatelja Richarda Dika Simonellija trajno vezuje uz glazbeno-scenske žanrove poput pjevane komedije, operete i mjuzikla. Njegovom je zaslugom sedamdesetih godina prošlog stoljeća vraćen dignitet i ugled Gradskom Kazalištu Komedija poljuljan prethodnih desetljeća u stručnim krugovima i kod publike. Sudjelovao je u stvaranju tzv. Zagrebačke škole mjuzikla koja kreće početkom 70-ih autorskim tandemom Milan Grgić - Alfi Kabiljo u čijim ostvarenjima redovno i sam nastupa. U sjećanju svih ljubitelja mjuzikla je i dalje njegova nezamjenjiva kreacija prepotentnog američkog sobara Larryja u antologijskoj Jalti, Jalti u kojoj je nastupio čak 534 puta!

Rođen u Splitu 17. lipnja 1936. već s devet godina biva opčinjen daskama koje život znače, a sa četrnaest počinje glumačku karijeru u Dječjem kazalištu Titovi mornari u Splitu nastupajući u predstavama Izliječena lijenost Frana Potočnjaka i Pepeljuga Vladimira Nazora. Dolazak u Zagreb na studij glume na zagrebačkoj Akademiji kazališne umjetnosti koristi za stjecanje iskustva u profesionalnim kazalištima  - Zagrebačkom dramskom kazalištu (današnje Gavella) i HNK. Godine 1961. postaje stalni član Gradskog kazališta Komedija gdje kao glumac, glumac-pjevač, redatelj i ravnatelj ostaje sve do umirovljenja. Zahvaljujući dirigentu Miri Belamariću koji ga uvodi u svijet glazbe, niže svoje operetne uspješnice kao što su Bobinet u Offenbachovu Pariškom životu, Leonetto u Suppéovu Boccaciu, te Johnny, Lešandro i Stanko u Tijardovićevim Mala Floramye i Spli'ski akvarel. Kao redatelj i glumac-pjevač ostvario je osamdesetak naslova komedije, operete i mjuzikla, a posebice je zaslužan za popularnost mjuzikla u Hrvatskoj. Uz nezaboravnu Jaltu, Jaltu, ističu se njegova glumačka ostvarenja u mjuziklima Dundo Maroje '72, O'kaj, Kralj je gol, Tko pjeva zlo ne misli i Dundo Maroje 008. Kao ravnatelj Komedije od 1978. do 1988. podnio je veliki teret obnove i sanacije kazališta, te se pobrinuo za angažman vrijednog pomlatka u ansamblu. Postavio je i četrdesetak naslova u kazalištima u Prijedoru, Virovitici, Splitu, te izvan matičnog kazališta u Zagrebu - ZeKaeM-u

(nekadašnjem PIK-u) i Kazalištu Trešnja. U Komediji je režirao predstave Dođi, vidi….pa ogovaraj (zajedni s Borisom Pavlenićem), Inspektor je došao, Kako se uzme,  Zemlja smiješka, Spli'ski akvarel, Zemlja smiješka, Priča s južne strane i - čak triput - glazbeni igrokaz Đerdan.

Žiri za  DRAMU :

Boris Svrtan  - predsjednik

Članovi - Jasmina Božinovska-Živalj, Zdenko Jelčić, Marijana Nola, Tomislav Pavković

Žiri za OPERETU I  MJUZIKL:

Višnja Mažuran - predsjednica

Članovi - Jana Haluza, Branimir Pofuk

Žiri za PLES:

Normela Krešić-Vrkljan - predsjednica

Članovi - Adrijana Barbarić Pevek, Jelena Mihelčić

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika  Marija Filipović.