Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2018./2019.

Sezona 2018./2019.

ODLUKA ŽIRIJA 24. studenog 2019.g.
DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2019. g.

 

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

"Kiklop" Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog

dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA

Saša Anočić za režiju predstave "Kiklop"Ranka Marinkovića u produkciji

Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA
  • Glavna  ženska uloga

Olga Pakalović za ulogu Olge u predstavi "Konstelacije" Nicka Paynea u režiji

Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba, Osječkog ljeta kulture 2018. i

Gradskih galerija Osijek.

 

  • Glavna  muška uloga

Rade Šerbedžija za ulogu Georgea u predstavi "Tko se boji Virginije Woolf"

Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički i koprodukciji Kazališta Ulysses iz

Zagreba i Beogradskog dramskog pozorišta.

 

  • Sporedna ženska uloga

Vlasta Ramljak za ulogu Omame u predstavi "Doljnjodravska 11" Drage Hedla u

režiji Zlatka Svibena u produkciji Osječkog ljeta kulture 2019. i izvedbi ansambla

Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

 

  • Sporedna muška uloga

Živko Anočić za ulogu Uga u predstavi "Kiklop"Ranka Marinkovića u režiji

Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina - DRAMA
  • Ženska  uloga

Matea Marušić za ulogu Laure Wingfield u predstavi "Staklena menažerija"

Tennesseea Williamsa u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Gradskog kazališta

"Joza Ivakić" Vinkovci.

 

  • Muška  uloga

Mateo Videk za ulogu Ivana u predstavi "Huddersfield" Uglješe Šajtinca u režiji

Renea Medvešeka i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

 

 

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade - DRAMA

"Tonček i Točkica" Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji

Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

 

 

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

  • Ženska  uloga

 

Vini Jurčić i Irena Tereza Prpić za ulogu blizanki u predstavi "Blizanke"

Nikoline Rafaj prema Erichu Kästneru u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

 

  • Muška  uloga

Matija Šakoronja za ulogu Zrksa u predstavi "Huligan" Paška Vukasovića,

Marine Pejnović i Matije Šakoronjeu režiji Paška Vukasovića i produkciji

Kazališta Mala scena iz Zagreba.

 

 

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

 

Ana Marija Veselčić za tekst  "Domaši" premijerno izveden u Gradskom kazalištu

lutaka Split u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu.

 

 

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u radio  drami
(dodjeljuje se  bijenalno svake  neparne  godine)

 

Marija Kolb za ulogu u radio  drami "Tuga" Les Hommes Aproximatifs u režiji

Stephanie Jamnicky.

 

 

Najbolja  redateljska ostvarenja  u  TV drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

 

Goran Rukavina za režiju TV serije "Počivali u miru".

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se ansamblu i autorskom timu predstave Flex, u koprodukciji KunstTeatra iz Zagreba i Umjetničke organizacije Punctum iz Zagreba, u režiji Ivana Penovića za sve njezine segmente, za inovativni pristup, novi smjer kazališta i specifično shvaćanje svijeta i trenutka u kojem živimo.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju
  • SCENOGRAFIJA

Zdravka Ivandija Kirigin u drami "Geranium"Iva Vojnovića u režiji Marine

Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara i u predstavi za djecu i mlade

"Bajka o ribaru i ribici" Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Proliću režiji Ane

Prolić i produkciji Gradskog kazališta "Zorin dom" Karlovac.

 

  • KOSTIMOGRAFIJA

Dženisa Pecotić u predstavi za djecu i mlade "Tonček i Točkica" Ericha Kästnera

u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz

Zagreba.

 

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERA


Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA

"Čarobna frula" Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom

Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog

kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA

Ivo Lipanović za dirigiranje opere "Nabucco" Giuseppea Verdija u režiji Georgija

Para i Jelene Bosančić i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za

64. Splitsko ljeto.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

  • Ženska uloga

Ivana Lazar za ulogu Kraljice noći u operi "Čarobna frula" Wolfganga

Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira

Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

  • Muška  uloga

Giorgio Surian za ulogu Macbetha u operi "Macbeth" Giuseppea Verdija pod

dirigentskim vodstvom Marca Boemija, u režiji Marina Blaževića, i za ulogu

Falstaffa u operi "Falstaff" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea

Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta

Ivana pl. Zajca, Rijeka.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

  • Ženska ili muška uloga

 

Ivan Šimatović za ulogu Zrinjskog u operi "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca

pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Dore Ruždjak Podolski i

produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

"Smrt u Veneciji" na glazbu Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu i u

izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET

Valentina Turcu za koreografiju predstave "Smrt u Veneciji" na glazbu Gustava

Mahlera i u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
  • Ženska uloga

Iryna Chaban Bilandžić za ulogu Medore u baletu "Gusar" na glazbu Adolph

Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta

Split.

  • Muška  uloga

Tomislav Petranović za ulogu Vikonta De Valmonta u baletu "Opasne veze" na

glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i ulogu Rudolfa

Habsburškog u baletu "Elizabeta Bavarska - Sissi" na glazbu Bedricha Smetane u

koreografiji Patricea Barta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET

  • Ženska ili muška uloga:

Ozana Mirković za ulogu Margot, sobarice markize de Merteuil u baletu "Opasne

veze" na Josepha Haydna i za ulogu Marije u baletu "Annonciation" na glazbu

Stéphane Roy i Antonija Vivaldija u koreografiji Angelina Preljocaja i izvedbi

Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

 

 

Posebno priznanje Hrvatskog društva dramskih umjetnika - ZLATKO VITEZ

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodjeljuje posebno priznanje Zlatku Vitezu, glumcu, redatelju, utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju kazališne družine "Histrion" u povodu 50-te obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja.

Priznanje se dodjeljuje kao zahvala Hrvatskog društva dramskih umjetnika (koje ove godine slavi 100-tu obljetnicu svoga osnutka i ima oko 1.200 članova) na cjelokupnom doprinosu HDDU kojem je bio i predsjednik u 2 mandata, a osobito za podršku u realizaciji velikih manifestacija Nagrade hrvatskog glumišta i Festivala glumca te časopisa "Hrvatsko glumište" i osiguravanja prekrasnog prostora za rad HDDU-a i svih njegovih članova.

 

Posebno priznanje Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika -  SONJA KASTL

Sonja Kastl, baletna umjetnica, koreografkinja, pedagoginja, prva ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu u svojih 90 godina života zadužila je baletnu struku svojim iznimnim nastupima, koreografijama predstava, radom i promocijom baletne umjetnosti kako u Zagrebu tako i diljem Hrvatske i inozemstva. Ona je umjetnica koju nije potrebno predstavljati i koja je obilježila više desetljetno razdoblje hrvatske baletne umjetnosti i ostavila neizbrisiv trag u povijesti hrvatske kulture i umjetnosti RH, hrvatska baletna legenda koja je svojom svestranošću i talentom nastupala i radila ne samo u Baletu već i u Operi, Drami kao i na filmu. Sonja Kastl svojim djelovanjem postala je jednom od najvećih legendi hrvatskog baleta.

KRUNOSLAV ŠARIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Krunoslavu Šariću.

 

KRUNOSLAV ŠARIĆ, rođen je 1944. godine u Derventi. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, upisuje studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, koji završava 1969. godine u klasi Koste Spaića. Nakon diplome angažiran je u kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, prvo kao vanjski suradnik, a onda kao stalni član glumačkog ansambla sve do odlaska u Zagreb. Punih 7 godina nosio je repertoar kazališta Marina Držića. Izdvajamo samo neke glavne uloge: Ivo Marinović u Vojnovićevom Ekvinociju, Macbeth u Shakespeareovom Macbethu, Baal u Brechtovom Baalu, Sabljak u Orgijama Monaha Janka Polića Kamova te mnoge uloge na Dubrovačkim ljetnim igrama od kojih izdvajamo ulogu Mortimera u Eduardu II. redatelja Georgija Para. Jedna od najdražih uloga, kako sam kaže, bila mu je uloga Siniše u Gričkoj vještici, sa Enom Begović, u režiji Mire Međimurca u predstavi Glumačke družine Histrion, 1987. godine. Godine 1983.godine postaje stalni član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, gdje radi sve do odlaska u mirovinu 2010. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Nakon sjajnih uloga u dubrovačkom teatru i dolaska u Zagreb, njegova prva pedstava u Drami HNK je bila Šteta što je kurva, Johna Forda, u režiji Georgija Para. Igrao je Vasquesa, prijetvornog Španjolca i ubojicu. Tom ulogom je osvojio i publiku i kritiku i dobio nagradu Vladimira Nazora.

Upravo je ta glumačka energija i posvećenost profesiji jedna od glavnih karakteristika umijeća glume Krune Šarića. Odigrao je bezbroj uloga, i većih i manjih, od rola u suvremenim domaćim komadima kao što su: Redatelj u Aixaiji, Radovana Ivšića, Krđo u Božićevim Kurlanima, Burian u Mori Tomislava Bakarića,  Daut u Gundulićevu Osmanu, Ban Josip Jelačić u Fabrijevoj Berenikinoj kosi,  Niko  u Vojnovićevu Ekvinociju, Dundo Maroje u Držićevoj istoimenoj komediji,  do uloga u klasicima svjetske literature poput  Postumusa Leonatusa u Cymbelinu Shakespearea, Jeshue Ha Nocrija u Majstoru i Margariti Bulgakova, Don Pedra Tenoria u Seviljskom zavodniku i kamenom uzvaniku Tirsa de Moline, Kazarina u Maskaradi Ljermontova, Agamemnona u Trilogiji o Agamemnonu Lade Kaštelan, Macduffa u Macbethu Shakespearea, Pavela Petroviča Kirsanova u Očevima i sinovima Friela, Croza u Korupciji u palači pravde Bettija, Prvog glumca u Hamletu, Shakespearea, Mefista u Kunčevićevom Faustu, 2000. godine, za kojeg je dobio nagradu Mila Dimitrijević Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. O brojnim filmovima i tv serijama da se i ne govori. Uz Ivu Gregurevića i Mustafu Nadarevića  bio je jedan od najzaposlenijih i najcjenjenih hrvatskih televizijskih i filmskih glumaca. Uvijek dosljedan sebi, velikog znanja i besprijekornog umjetničkog ukusa, birao je uloge po kvaliteti a ne po kvantiteti, što nimalo nije umanjilo njegove umjetničke dosege. Surađivao je s najboljim hrvatskim kazališnim redateljima, od Koste Spaića, Vlade Habuneka, Georgija Para, Joška Juvančića, do Božidara Violića, Ivice Kunčevića, Mire Međimurca, Marina Carića, Ivice Boban i mnogih drugih, a često je radio i sa stranim gostujućim redateljima poput Horee Popescua, Stevena Kenta ili Vite Taufera.

Svakom svojom ulogom dokazao je kako je pravi umjetnik, glumac koji svoj posao shvaća kao druženje s velikim piscima i redateljima, kao i sa svojim kolegama glumcima; druženje koje svima na sceni i onima u gledalištu uvijek pruža iskrenu emociju i radost igranja.

NIKŠA BAREZA - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dirigentu, gospodinu Nikši Barezi.

 

NIKŠA BAREZA se rodio u Splitu, a dirigiranje je diplomirao 1959. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te se nastavio usavršavati kod Milana Sachsa, Hermana Scherchena i Herberta von Karajana. Godinama je surađivao s velikim dirigentima poput Lovre ol Matačića, Ferdinanda Leitnera, Otmara Suitnera, Nikolausa Harnoncourta i sa skladateljskim klasicima 20.stoljeća, primjerice Benjaminom Brittenom, Carlom Orffom, Olivierom Messiaenom, Lugijem Dallapiccolom, Goffredom Petrassijem, Dmitrijem Šostakovičem i Luigijem Nonom. Bio je dirigent i ravnatelj zagrebačke Opere od 1964.-1974.godine, zatim je bio angažiran kao stalni dirigent Opere u Zürichu, Sankt Peterburgu i Grazu gdje 1981. godine postaje ravnatelj Opere, njezin prvi dirigent i šef dirigent tamošnje filharmonije. U tom uspješnom glazbenom djelovanju Nikša Bareza postavlja integralne verzije tetralogije Prsten Niebelunga Richarda Wagnera u Grazu, a izvedba je snimljena za austrijsku državnu televiziju ORF, te je proglašena glazbenim događajem sezone.

Stalni je gost-dirigent Hamburške opere, Bečke državne opere i milanske Scale, gdje je prvi put nastupio 1991. ravnajući operom Parsifal Richarda Wagnera, te se istaknuo nizom uspješnih nastupa u drugim operama na milanskoj pozornici. Redoviti je gost vodećih opernih europskih kuća u Parizu, Berlinu, Münchenu, Frankfurtu, Dresdenu, Leipzigu, Pragu, Bologni, Firenzi, Parmi, Oslu, Moskvi, Rigi, Minsku. Ravnatelj Opere HNK u Splitu bio je od 1998. do 2001. Između ostalog, bio je glavni glazbeni ravnatelj Opere i Filharmonije Robert Schumann u Chemintzu od 2001. do 2007. godine. Stalni je gost i drugih stranih koncertnih pozornica u suradnji s vodećim orkestrima iz Salzburga, Münchena, Frankfurta, Düsseldorfa, Rotterdama, Milana, a dirigirao je brojnim koncertima na značajnim svjetskim pozornicama. S cijenjenim orkestrima je sudjelovao i na mnogim glazbenim festivalima, pa je tako održao 25 koncerata s pet različitih europskih orkestara, uključujući i Mozarteum u Festspielhaus dvorani u Salzburgu. Osobito se zalaže za promociju suvremene glazbe, a veliku pozornost posvećuje hrvatskoj glazbenoj baštini kao i novim djelima domaćih skladatelja.                                                                                                                                       Devetnaest godina je bio šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a. Ravnatelj Opere HNK u Zagrebu je bio ponovno od 2014.-2018. godine. Dobitnik je brojnih domaćih i stranih nagrada i priznanja. Barezino enciklopedijsko znanje, njegova predanost pažljivom i preciznom iščitavanju glazbene partiture, koncepcijska razrađenost  orkestralne fakture i detaljno izrađivanje svih glazbenih nijansi, samo su neke od karakteristika velikih umjetničkih dosega tijekom duge i plodne dirigentske karijere.  Skladatelj, njegov stil, njegove specifičnosti i odlike uvijek su bile glavna preokupacija maestra Bareze, koji nastoji na najbolji način interpretirati notni zapis bez obzira radilo se o snimkama ili o nastupu u živo. Tako je i bilo nedavno, na nezaboravnoj izvedbi Mozartove Čarobne frule u režiji Krešimira Dolenčića, u mjesecu listopadu ove godine, prilikom koje je publika disala zajedno s orkestrom i svim izvođačima, da bi na kraju ustala i uz ovacije ispratila umjetnike na čelu s maestrom Barezom, koji neprekidno obogaćuje sve zaljubljenike u glazbu svakim svojim nastupom.

Žiri za  DRAMU :

Ozren Prohić  - predsjednik

Članovi - Hrvoje Klobučar, Adam Končić, Zrinka Turalija Kurtak, Barbara Vicković

Žiri za OPERU:

Mirjana Bohanec-Vidović - predsjednica

Članovi - Tonči Bilić, Mladen Janjanin

Žiri za BALET:

dr.sc. Svebor Sečak - predsjednik

Članovi - Lydia Mila-Milovac, Mladen Mordej Vučković

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.