Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2012./2013.
Sezona 2012./2013.
ODLUKA ŽIRIJA 24. studenog 2013. g.
DOBITNICI NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2013.g.
Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
"Kafka project: Frontiere / Granice / Meje / Grens / Borders…" autorice i
redateljice Karine Holla u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog
kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka u programu Riječkih ljetnih noći 2013.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
Ivica Kunčević za režiju predstave "Cyrano" Edmonda Rostanda u izvedbi Teatra Manje je više iz Zagreba.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
Glavna ženska uloga
Elizabeta Kukić za ulogu Živke Popović, ministarke u predstavi "Gospođa
ministarka" Branislava Nušića u režiji Olivera Frljića i izvedbi Gradskog
satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Glavna muška uloga
Siniša Popović za ulogu Don Zane u
predstavi "Glorija" Ranka Marinkovića u
režiji Zorana Mužića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.
Sporedna ženska uloga
Elena Brumini za ulogu u predstavi "Kafka project: Frontiere / Granice /Meje/ Grens / Borders…"autorice i redateljice Karine Holla u izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka u programu Riječkih ljetnihnoći 2013.
Sporedna muška uloga
Davor Svedružić za ulogu Stanislava Pajcenovića u predstavi "Muke po Iveku iliti Tr…Tr…Trnje - Tr…Tr…Trešnjevka"Nine Škrabeau režijiŽelimira Mesarića i
izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
Ženska uloga
Doris Pinčić za ulogu Stele u predstavi "Lutka" Mire Gavrana u režiji Mladene Gavran i izvedbi Teatra Gavran iz Zagreba.
Muška uloga
Slaven Španović za ulogu Billyja u predstavi "Plemena" Nine Raine u režiji
Slavice Knežević i izvedbi Kazališta Planet art iz Zagreba u koprodukciji s
Teatrom Exit iz Zagreba.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA
"Mrvice iz dnevnog boravka" Sanje Pilić u režiji Franke Perković i izvedbi
Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež
Ženska uloga
Doris Šarić - Kukuljica za ulogu Broja Jedan u predstavi "Alan Ford" Magnusa, Maxa Bunkera, Nenada Brixyja te Darija Harjačeka u režiji Darija Harjačeka i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.
Muška uloga
Romano Nikolić za ulogu Sina u predstavi "Djevojčica sa žigicama" prema
priči H. C. Andersenau režiji Marka Jurage i izvedbi Aplauz Teatra iz
Zagreba.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Mate Matišić za suvremeni hrvatski dramski tekst "Fine mrtve djevojke"
praizveden u Gradskom dramskom kazalištu Gavella iz Zagreba.
Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
Krešimir Mikić za ulogu Lenza u radio drami Georga Büchnera "Lenz" u
režiji Mislava Brečića i produkciji Hrvatskog radija.
Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
Kristijan Milić za režiju serije "Počivali u miru" - 4. epizoda, u produkciji
HRT-a.
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Dodjeljuje se za propulzivnost izraza i kreativno sudioništvo ansamblu predstave "Žuta crta" Juli Zeh i Charlotte Roos u režiji Ivice Buljana i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET
SCENOGRAFIJA
Stefano Katunar u drami "8 Donne e un mistero / 8 žena i jedna zagonetka" Roberta Thomasa u režiji Tonija Cafiera i izvedbi Talijanske drame Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
KOSTIMOGRAFIJA
Jasmina Pacek u operi "Norma" Vincenza Bellinija pod dirigentskim
vodstvom Filipa Pavišića u režiji Dejana Miladinovića i izvedbi Hrvatskog
narodnog kazališta u Osijeku.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
"Lohengrin" Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA
Nikša Bareza za dirigenta opere "Lohengrin" Richarda Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Ženska uloga
Tamara Franetović Felbinger za ulogu Else u operi "Lohengrin" Richarda
Wagnera u režiji Kurta Josefa Schildknechta, pod dirigentskim vodstvom
Nikše Bareze i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Muška uloga
Vitomir Marof za ulogu Postolara u operi "Postolar od Delfta" Blagoja Berse u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA
Ženska ili muška uloga
Nikolina Pinko za ulogu Fiordiligi u operi "Cosi fan tutte" W. A. Mozarta u režiji Sally Burgess, pod dirigentskim vodstvom Olivera Gilmoura i izvedbi ansambla 64. Dubrovačkih ljetnih igara.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
"Posvećenje proljeća" Igora Stravinskog u koreografiji Edwarda Cluga i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Muzičkim Biennaleom Zagreb.
Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET
Milko Šparemblek za koreografiju baleta "Čudesni Mandarin" Béle Bartóka i
izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Ženska uloga
Mirna Sporiš za ulogu Swanilde u baletu "Coppélia na Montmartreu" Lea Delibesa u koreografiji Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Muška uloga
Tomislav Petranović za ulogu Princa u baletu "Orašar" P.I Čajkovskog u koreografiji Dereka Deanea i ulogu Franza u baletu Coppélia na Montmartreu Lea Delibesa u koreografiji Yourija Vàmosa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET
Ženska ili muška uloga:
Iva Vitić za uloge u baletima "Pjesme bez riječi, Herman Schmerman i Por vos muero/Za vas umirem"- Baletni triptih na glazbu F. Medelssohna, Th. Willemsa i staru španjolsku glazbu u aranžmanu Jordia Savalla u koreografijama Ronalda Savkovića, Williama Forsythea i Nacha Duata i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
EDITA KARAĐOLE - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici - glumici gospođi Editi Karađole.
Edita Karađole, "svećenica riječi" kako ju je jednom zgodom nazvao Anatolij Kudrjavcev, samozatajna je heroina hrvatskog glumišta i umjetnica koja je desetljećima nosila dramski repertoar Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Uvijek nova i drugačija, ali uvijek podjednako jednostavna, altruistična i dostojanstvena, kako na sceni tako i u životu, Edita Karađole kreirala je povjerene joj likove na osebujan način: snagom unutarnjeg argumenta, psihološke osviještenosti i duboke proživljenosti iz koje je potom mogla suvereno ulaziti u scenske polemike, iskorake, doskočice, te svaku od svojih uloga rastvarati u neslućenoj količini nijansi i značenja, pitanja i odgovora, komičkih i tragičkih naglasaka. Rastvoriti njeno glumačko biće nije, međutim, tako jednostavno: u njemu se isprepliću talent i energija, studiozni rad i želja za istraživanjem, iznimna moć transformacije i virtuoznost govorenja, bogatstvo i uravnoteženost mimičko-gestualnog repertoara te otvorenost prema raznovrsnim stilskim i poetičkim konceptima, što ju je učinilo omiljenom glumicom redatelja posve različitih profila i estetika. Dodamo li svemu tome i sklonost Edite Karađole da s podjednakom strašću i analitičnošću pristupa i onim tzv. malim ulogama, u kojima je također znala ostaviti trag dugog trajanja, ne treba nas čuditi ni broj ni raznolikost njenih glumačkih ostvarenja.
Rođena u Imotskom, a odrasla i školovana u Zagrebu, gdje je i završila studij glume, Edita Karađole je prvi profesionalni angažman imala u Rijeci, u koju se nakon tri sezone provedene u Zagrebačkom kazalištu mladih te kratkotrajnog angažmana u Narodnom kazalištu u Mostaru, trajno vratila 1965. Kroz gotovo pola stoljeća djelovanja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci, s kojim je nastavila surađivati i nakon odlaska u mirovinu, 2002., Edita Karađole odigrala je oko 150 uloga, među kojima su i mnoga antologijska ostvarenja kojima su bile obilježene pojedine predstave, sezone ili faze u djelovanju tog kazališta. Mnogi je, primjerice, pamte kao Shakespeareovu Violu i Hero, Shawovu Vivie Warren, Marinkovićevu Gloriju, Krležinu Melitu, Angeliku i Kolombinu, Anouilhovu Antigonu, Genetovu Gospođu, Euripidovu Klitemnestru, Lorcinu Majku, Čingovu Morosku Kostosku, Stoppardovu Lady Croom ili Novakovu Madonu, a sugestivnost, ali i propulzivnost svog glumačkog izraza od 1993. je na posebno upečatljiv način iskazala u predstavama neovisnog riječkog HKD teatra, u kojima je, između ostalog briljirala kao Albeejeva Martha, Ionescova Gospođa Martin, Müllerova Merteuil, Brešanova Učiteljica, Akutagawina Čarobnica te Mary u "Pet vrsta tišine" Shelagh Stephenson.
Poznata i kao ponajbolja interpretatorica čakavske poezije, a povremeno i kao vrlo sugestivna televizijska i filmska glumica, Edita Karađole je za svoj kazališni rad dobila preko dvadeset nagrada, a kao potpora i uzor mladim glumcima potvrdila se i izvan pozornice, uspješno djelujući kao pedagoginja na riječkim odsjecima zagrebačke Muzičke akademije i Akademije za dramsku umjetnost.
DUNJA VEJZOVIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA
Žiri za OPERU dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj umjetnici gospođi Dunji Vejzović
Po svom znanju, obrazovanju, kulturi i širini, Dunja Vejzović, iznimna je i kompleksna ličnost, koja zahvaljujući svojim životnim i umjetničkim postignućima, zaslužuje najveće poštovanje i ponos hrvatskog naroda kojem pripada. Njezino životno opredjeljenje nije jednoznačno. Ono počiva, slikovito rečeno, na tri vrlo snažne vertikale, koje je desetljećima sustavno i pažljivo gradila.
Prva i najvažnija vertikala je njezina operna karijera. Zagreb je iznenada napustila 1971. te gotovo anonimna, upustila se u najveću avanturu svog života i zabljesnula poput meteora. Od 1971.-1978. bila je članica Opere u Nürnbergu . Ali spomenute godine 1978. sve joj je postalo kristalno jasno, spoznala je svoje mogućnosti i bez kolebanja prihvatila poziv iz Bayreutha, tog svjetskog wagnerijanskog svetišta. Tri pune godine briljirala je u Parsifalu i nije mogla proći neopaženo kraj velikog maga tog vremena, Herberta von Karajana. Ponudio joj je suradnju, i tri velika Wagnerova ženska lika, Kundry iz Parsifala, Ortrud iz Lohengrina i Senta iz Ukletog Holandeza, bila su snimljena kod dvije najprestižnije diskografske kuće: DGG-a i EMI-a. Sjaj wagnerijanke počinje je pratiti po svim važnim opernim scenama Europe i Amerike: Metropoliten 1978. (Tanhäuser), Salzburg (Sommerfestspiele, Osternfestspiele, 1980. 81. 84.), Milanska Scala (Trojanci), Pariz (1981.), London pod ravnanjem Claudia Abbada (1985., Bečka državna opera 1990.), s Lorinom Maazelom nastupa u Requiemu ((Cleveland i New York, 1982.), slijede Ukleti Holandez (Bečka državna opera 1983.), Medeja i Salambo (Pariška opera 1986.), Alceste pod ravnanjem Eschenbacha (Stuttgart, 1987.), Parsifal u Wilsonovoj režiji (Hamburg 1990. i Houston 1991.).
Osim što dobiva epitet operne dive svjetskog ugleda, Dunja Vejzović se u svojoj drugoj vertikali istom snagom, produhovljenošću i raskošnim znanjem posvećuje popijevci (Liedu). I na tom području je nenadmašna. Nižu se recitali s popijevkama Schuberta, Schumanna, Čajkovskog, Rahmanjinova, R. Straussa, Brahmsa, Wolfa, Berga, Granadosa i de Falle, koji svaki put završavaju iskrenim čuđenjem i udivljenjem onih koji je slušaju.
Treća vertikala koju je Dunja Vejzović stvorila, ona pedagoška, za nju je jednakovrijedna i svim svojim bićem joj se posvećuje. Sve je to za nju rad, rad iz prave potrebe da svoje široko znanje i iskustvo pretoči u mlade glave. A te mlade glave znaju je slušati i vjeruju joj. Od 1996/97 radi u Grazu, potom od 1995. do 2000. u Zagrebu na MA, konačno dobiva profesuru u Stuttgartu na Hochschule für Musik und darstellende Kunst. S gostima profesorima drži na Rabu od 2001. majstorske tečajeve za Lied i opernu interpretaciju uz obavezne koncerte. Svi mladi pjevači, studenti, koje je dotaknuo čarobni pedagoški štapić Dunje Vejzović imaju uspjehe na natjecanjima, koncertnim nastupima i angažmanima. Jeste li kad čuli za Krešimira Stražanca, Evelin Novak, Koru Pavelić, Marka Špehara ili Christinu Landshamer? Ako niste, zasigurno ćete još čuti za njih!
Dunja Vejzović pomaže svojim mladim studentima i na druge načine, ne samo svojom pedagogijom i svojim imenom. Godine 1993. osnovala je glazbenoscensku družinu VERO Vision koja realizira glazbenoscenska djela, operu-oratorije u kojoj nastupaju mahom mladi i tako stječu dragocjena iskustva za buduću profesiju. Kroz tu tvrtku, uz suradnju s HNK Zagreb, inicirala je i organizirala je Hrvatsko natjecanje za stipendiranje mladih profesionalnih pjevača.
Dunja Vejzović umjetnica je respektabilne diskografije kod uglednih diskografskih kuća (DGG, EMI, Virgin Classics i Croatia recordsa), te iscrpne monografije na 216 stranica i s 300 fotografija, u kojoj se nalazi i CD s presjekom njezinih interpretacija od 1966. do 2004.
Dobitnica je prestižnih nagrada od kojih treba istaknuti: Orphée ďor-Fany Heldy za snimke Wagnerove Kundry ( 1981./2.), te Ortrud (1984.), Milka Trnina, Vladimir Nazor, Orlando te Slavenski i Judita. Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi primila je 1999. Nositeljica je odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Dunja Vejzović se vjerojatno prije nekoliko dana u tišini sjetila svog 70. rođendana (rođena je 20. listopada 1943.), pa kada smo joj se već tako približili u prigodi dodjele prestižne Nagrade za životno djelo Hrvatskog glumišta, uputimo joj srdačne čestitke, zahvalimo joj na svemu što je dosad učinila za umjetnost u svojoj domovini i svijetu i zaželimo joj još puno plodnih godina i snage u njezinim daljnjim osvajanjima ljepote i znanja.
Žiri za DRAMU:
Slavko Juraga - predsjednik
Članovi - Hrvoje Ivanković, Mira Muhoberac, Suzana Nikolić, Robert Raponja
Žiri za OPERU:
Višnja Mažuran - predsjednica
Članovi - Jana Haluza, Branimir Pofuk
Žiri za BALET:
Bruna Reić - predsjednica
Članovi - Azamat Nabiullin, Davor Schopf
