Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2013./2014.
Sezona 2013./2014.
Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
"Tri sestre" Antona Pavloviča Čehova u režiji Slobodana Unkovskog i izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
Janusz Kica za režiju predstave "Amerika" Franza Kafke u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
Glavna ženska uloga
Helena Minić za ulogu Thelme u predstavi "Thelma i Louise" Dalibora Matanića prema scenariju za istoimeni film Ridleyja Scotta u režiji Dalibora Matanića i izvedbi Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula.
Glavna muška uloga
Živko Anočić za ulogu Karla Rossmanna u predstavi "Amerika" Franza Kafke u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
Sporedna ženska uloga
Tatjana Bertok-Zupković za ulogu Dolly u predstavi "Ana Karenjina" Lava Nikolajeviča Tolstoja u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
Sporedna muška uloga
Rakan Rushaidat za ulogu u predstavi "Živio Harms! Čuda postoje" izbor iz djela Daniila Harmsa u režiji Aleksandra Popovskog i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina
Ženska uloga
Iskra Jirsak za ulogu u predstavi "Potop" autorskog projekta Mirana Kurspahića u koprodukciji Sveučilišta u Zagrebu, Studentskog centra u Zagrebu, Kulture promjene, Teatra &TD i KUFER-a i za ulogu u predstavi "ThisCasting" autorskog projekta Mirana Kurspahića u izvedbi Teatra Rugantino iz Zagreba.
Muška uloga
Adrian Pezdirc za ulogu Tartuffe u predstavi "Tartuffe" J. B. P. Molièrea u režiji Krešimira Dolenčića i koprodukciji Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež
"Ja i moji osjećaji" autorski projekt Ivice Boban i glumaca u izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež
Ženska uloga
Ivana Boban za ulogu Kike u predstavi "Ja i moji osjećaji" autorskog projekta Ivice Boban i glumaca u izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
Muška uloga
Marko Petrić za ulogu Marka u predstavi "Glazbatorij" autorskog projekta Ksenije Zec i Saše Božića u izvedbi Gradskog kazališta lutaka Split.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Goran Ferčec za dramatizaciju i dramaturgiju predstave "Amerika" Franza Kafke u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba i Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
Najbolja redateljska ostvarenja u radio drami
Mislav Brečić za režiju Radio- igre "Bijeg k Bogu" Stefana Zweiga;
Za najbolja glumačka ostvarenja u TV drami
Iva Babić za ulogu u TV seriji "Na terapiji" (1. epizoda) i za ulogu u TV seriji "Nedjeljom ujutro, subotom navečer" (3. epizoda);
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
dodjeljuje se Đurđi Škavić za desetljeća kontinuiranog rada u svojstvu jezične savjetnice u stotinama predstava mnogih naših kazališta i kazališnih grupa.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERETA / MJUZIKL I PLES
SCENOGRAFIJA
Lina Vengoechea u dramskoj predstavi "Kontra progresa" Estevea Solera u režiji Nenni Delmestre i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
KOSTIMOGRAFIJA
Mirjana Zagorec u mjuziklu "Monty Python´s Spamalot" Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL
Za najbolju predstavu u cjelini - OPERETA / MJUZIKL
"Monty Python´s Spamalot" Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.
Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje - OPERETA / MJUZIKL
Igor Mešin za režiju mjuzikla "Monthy Python's Spamalot" Johna du Preza i Erica Idlea u izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL
Ženska uloga
Renata Sabljak za ulogu Gospe od jezera u mjuziklu "Monty Python´s Spamalot" Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
Muška uloga
Damir Lončar za ulogu Kralja Arthura u mjuziklu "Monty Python´s Spamalot" Johna du Preza i Erica Idlea u režiji Igora Mešina i izvedbi Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERETA / MJUZIKL
Ženska ili muška uloga
Damir Kedžo za ulogu Biskupa u mjuziklu "Crna kuća - mjuzikl u boji" Ladislava Prežigala i Darka Hajseka u režiji i koreografiji Igora Barberićai i koprodukciji B GLAD Produkcije i Udruge KiP.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLESNA UMJETNOST
Za najbolju predstavu u cjelini - PLES
"Suprised body project - Zagreb" u koreografiji Francesca Scavette i produkciji Studia za suvremeni ples, Zagreb u koprodukciji sa Wee Company Oslo i suradnji sa Muzejem suvremene umjetnosti, Zagreb.
Za najbolje koreografsko ostvarenje - PLES
Marjana Krajač za koreografiju u plesnoj predstavi "Koreografska fantazija br. 1" u produkciji Sodaberg, koreografskog laboratorija, Zagreb.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - PLES
Ženska uloga
Aleksandra Mišić za ostvarenje u predstavi "Hermafroditi duše" u koreografiji Žaka Valente i produkciji Žaka Valente, Zagrebačkog plesnog centra i Hrvatskog kulturnog doma Rijeka.
Muška uloga
Komisija je odlučila ne dodijeliti nagradu u ovoj kategoriji
ŠPIRO GUBERINA - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumcu gospodinu Špiri Guberini.
Samo osamdeset godina na sceni života, a već više od 60 godina na sceni teatra. Čovjek špicastog i robusnog imena i prezimena. Glumac po koječemu osebujan: glasa koji poskakuje i brekće, lica naglašena mimikom što na čudesan način spaja komično i tragično, s tijelom koje kao da se srami svoje snage, pomalo povijeno u ramenima kao da nosi teret, ali s rukama koje se otvaraju djeci i nogama koje čaplinovskom gipkošću hrle ususret publici, uvijek prisutan, svijetleći iz prikrajka, jasan i čist, ali korak iza prvih reflektora.
Čovjek koji kaže da se bolje osjeća na sceni nego u stvarnome životu.
Glumac koji je potvrdio da nema malih ili premalih uloga, više voli intuiciju od logike, osjećaj od promišljanja, igru od kopanja, glumu od graditeljstva ili matematike kojima se isprva kanio baviti...
Oliver Kvaritekst bio je njegov prvi lik na sceni Zagrebačkog dramskog kazališta. Godinu dana Gavella ga je promatrao zatvorenih očiju, godinu dana zajednički su tjerali nervozu iz njegova govora, borili se s riječima koje brzaju pred mislima, a onda su pronašli Shakespareovog Kvariteksta pa su odlustali od nasilnog mijenjanja govora koji se s vremenom pokazao kao dar, a ne mana.
Taj uzavreli brektaj riječi rodio je nenadmašnog Brešanovog Mačka u Violićevom Hamletu u selu Mrduša Donja i simpatičnog Smojinog Strikana u Marušićevom Velom mistu.
Od kada je 1958. godine izašao na scenu HNK u Zagrebu i odigrao Beaumarchaisova Figara u Figarovoj ženidbi nanizalo se više od 130 uloga kojima je udahnuo život dajući dio sebe i kroz njih razlio toplinu i strast na publiku koja ga je uvijek voljela s jednakom odanošću, igrajući se s njim, odgovarajući na njegove pozive, predajući mu se smijehom, pljeskom i radošću.
Bio je i Maro i Bokčilo i Dugi Nos i Ugo i Oštjer i Tripče i Sadi u Držićevom Dundu Maroju svaki puta s novim ključem otključavši taj dubrovački književni dragulj.
Dvadeset je minuta govorio iz vreće kao starac Remeta u Držićevoj Grižuli s partnericom Marijom Kohn. Sedamdeset minuta naviruje se, svađa, dovikuje, ruga i ratuje s Ivicom Vidovićem kroz Bužu u tv filmu Živka Jeličića i Vanče Kljakovića .
Ali bio je on i knez Miškin Dostojevskoga i mucavac Foldal u Ibsenovu Borkmanu, Vratilo u Shakespeareovom Snu ivanjske noći i Eduardo u Ionescovom Neplaćenom ubojici. Od Držića do Brešana i Matišića, uz Raosova Divca u Vrdokljakovim Prosjacima i sinovima do Majerova Dnevnika Očenašeka u režiji Eduarda Galića na televiziji i Zvonimira Bajsića na radiju Šibenčanin rođenjem, Zagrepčan življenjem, zauvijek mediteranac poput plesača na užetu uvijek sjajan, obasjan reflektorima, siguran, uvjerljiv, a jednim korakom odijeljen od ponora, na tankoj crti humora i tragike, s licem koje vedri nikad posve nepobijedivši nervozu, s energijom koja mu ne dozvoljava da stane i prestane na radost gledatelja koji rastu i stare s njim od negdašnjeg Špire Špule do sadašnje monodrame s pjevanjem i lajanjem Geste i grimase, ovogodišnji laureat Nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje Hrvatskog društva dramskih umjetnika glumac je Špiro Guberina!
NEVENKA PETKOVIĆ SOBJESLAVSKI - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERETA / MJUZIKL
Žiri za operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dugogodišnjoj operetnoj primadoni gospođi Nevenki Petković Sobjeslavski
"I tako dođosmo na kraju i do plemenite gospođice grofice Lidije, koja je u svakom pogledu nosila premijeru. Sigurnih i zvonkih visina, sopranistica Nevenka Petković Sobjeslavski plijenila je iznenađujućom lakoćom i scenskom dopadljivošću svoga nastupa. Njena je Lidija bila i koketna i ranjiva, mlada i zrela, a pjevački dovoljno poticajna, da i mlađim kolegicama po stažu može biti uzorom". (Iz recenzije Branka Magdića u Večernjem listu 1993. o obnovljenom Barunu Trenku Srećka Albinija).
Mnogo je simbolike u ovim rečenicama, jer, eto, započinjemo s nečim što jest zaokruženi kraj jednog životnog puta, koji poput zrcala odražava sve etape tog izabranog, voljenog i naravno, teškog puta, kojim je naša primadona srčano i uporno desetljećima kročila i približavala se korak po korak svom umjetničkom vrhu. Taj je njen put bio sadržajan, bogat, iskustven, ovjenčan uspjesima, pohvalama, nagradama, slavom, i kao što to u životu često biva, i ponekom gorčinom. Nikad ne posustajući, neumornim radom i upornošću, u želji za napredovanjem, izborila je ona svoju izvrsnost i pobijedila sve prepreke koje su joj ponekad stajale na putu.
Rođena u Varaždinu 1938. Nevenka je svojim zvonkim pjevom vrlo brzo bila primijećena u malom gradu, i slavna ju je profesorica Ankica Opolski pozvala na učenje u njen razred koji će ubrzo postati pojam pjevačke pedagogije. Studij je nastavila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ive Lhotke- Kalinskog, te diplomirala 1962.
Snovi mlade pjevačice o opernoj karijeri brzo su se raspršili, jer mogućnosti za stalni angažman u to vrijeme u HNK-u u Zagrebu nisu postojale, te je nakon nekoliko manjih uloga dobila novu životnu šansu u kazalištu Komedija. Debitirala je kao Pauline u Offenbachovu Pariškom životu, a jedna od njenih prvih uloga bila je Marica u Barunu Trenku, prigodom obnove tog djela 1965., "koju je ostvarila svježim, raskošnim glasom, u punoj pjevačkoj formi, šarmantnom, uvjerljivom glumom, te cjelovitom scenskom kreacijom"….
To su počeci njena uspona u žanru koji ju je potpuno obuzeo, pa šezdesetih godina niže ulogu za ulogom u svojoj matičnoj kući, kazalištu Komedija. Za ulogu Denise u opereti Mam'zelle Nitouche kritika ističe da je Nevenka Petković Sobjeslavski, taj lik donijela s izvornim mladenačkim šarmom i dražesnom naivnošću, ponijevši gledalište lijepim glasom i prirodnošću glazbene interpretacije. Godine 1972. u Komediji je postavljena Mirandolina Bohuslava Martinua, s glazbenim zahtjevima koji daleko nadilaze one u klasičnim operetama. Nevenka Petković ponijela je u naslovnoj ulozi svakako najveći teret predstave, a u glazbenom dijelu ostvarila je besprijekorno tu iznimno tešku ulogu.
Često puta pjevala je Tijardovićevu Malu Floramy gostujući u Splitu i Rijeci, a na gostovanju u Trstu, s istom je ulogom doživjela prave ovacije. Istaknuti valja i jednu od njenih najuspješnijih uloga, a to je Marica u Tijardovićevu Splitskom akvarelu, koju je tumačila u čak četiri obnove u kazalištu Komedija. U tu bisernu ogrlicu uloga svakako treba umetnuti i ulogu Lise u Zemlji smiješka, Diane u Orfeju u podzemlju i gospođe Organove u komičnoj operi Gospoje i husari, te jednu od najzahtjevnijih, Groficu Maricu u istoimenoj opereti.
Ipak, jedna od uloga koja Nevenku Petković Sobjeslavski prati tijekom cijele karijere je Petrica u Gotovčevu Đerdanu koju je ostvarila svojim poslovično srdačnim nastupom i mladenačkim žarom, zarazivši i ansambl i gledalište. To se potvrdilo i na napose uspješnom gostovanju u Münchenu, godine 1994.
Osim stalnog angažmana u Komediji, Nevenka je imala volje i hrabrosti upustiti se i u druge glazbene žanrove. Tri je puta bila angažirana na Varaždinskim baroknim večerima u oratorijima i operama, sudjelovala je u televizijskim produkcijama, odazivala se i na Krapinski i Slavonski festival.
Veliku umjetničku i ljudsku zadovoljštinu dobila je u trenutku, kada je kao jedina članica kazališta Komedija do tada, 1994. primila prestižnu "Nagradu Milka Trnina" koju dodjeljuje strukovno društvo Hrvatskih glazbenih umjetnika za najbolju godišnju kreaciju. Ona ju je zavrijedila ulogom Henriette u opereti Srećka Albinija, Madame Troubadour. Ta je Nagrada ujedno bila i kruna njezine više od tri desetljeća duge i plodne karijere.
A kraj ovog nedovoljno preciznog portreta i svega onoga što još ovoj istinskoj umjetnici u našim srcima dugujemo, neka osvijetle riječi njene nezaboravne profesorice Ankice Opolski:
"Mislim da mi ne treba govoriti o Nevenki Petković Sobjeslavski kao o umjetnici visokih dometa, prelijepog glasa i osobnog izvanrednog šarma.
Htjela bih naglasiti onu stranu njene ličnosti koju ona također izuzetno posjeduje, a koja često i nije istodobno vrlina baš svih, pa ni najvećih primadona. Znala sam od prvog časa da će ona, ne samo uspijevati u karijeri, nego da će osvajati i ljude. Naš narod kaže da su oči prozori duše, dobre ili zle. Kod Nenice, upravo sve bogatstvo, ljepota i dobrota našle su sunčev odsjaj u njenim očima. To je njezina duša. Ponosim se tobom, Nenice!
Žiri za DRAMU :
Ivica Kunčević - predsjednik
Članovi - Nives Madunić Barišić, Branko Pjer Meničanin, Dubravka Ostojić, Kostadinka Velkovska
Žiri za OPERETU I MJUZIKL:
Višnja Mažuran - predsjednica
Članovi - Jana Haluza, Branimir Pofuk
Žiri za PLES:
Bosiljka Vujović Mažuran - predsjednica
Članovi - Katarina Đurđević, Silvia Marchig
