Nagrada hrvatskog glumištaDosad nagrađeni2006. / 2007.

Sezona 2006. / 2007.

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

  1. Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
    • "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
  2. Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
    • Dražen Ferenčina za režiju predstave "Brak iz računa" Antona Pavloviča Čehova i izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
  3. Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
    • Glavna ženska uloga
      • Bojana Gregorić-Vejzović za ulogu Fedre u predstavi "Fedra" Jeana Racinea u režiji Marca Sciaccaluga i izvedbi Dramskog ansambla 53. splitskog ljeta;
    • Glavna muška uloga
      • Rakan Rushaidat za ulogu Gospodina Lojtrice u predstavi "Smisao života gospodina Lojtrice" Saše Anočića u režiji Saše Anočića i izvedbi Kazališta KNAP Kulturnog centra Peščenica iz Zagreba;
    • Sporedna ženska uloga
      • Livio Badurina za ulogu Laure u predstavi "Dundo Maroje" Marina Držića u režiji Ozrena Prohića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
    • Sporedna muška uloga
      • Marinko Prga za ulogu Carlosa Homenidesa de Histangua u predstavi "Buba u uhu" Georgesa Feydeaua u režiji Stevena Kenta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
  4. Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
    • Ženska uloga
      • Lana Gojak za ulogu Nere u predstavi "Zabranjeno za mlađe od 16" Kriste Šagora u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;
    • Muška uloga
      • Amar Bukvić za ulogu u predstavi "Kako misliš mene nema?!" autorskog projekta Ivice Boban, Amara Bukvića, Filipa Juričića i Olje Lozice u režiji Ivice Boban i izvedbi Teatra Exit iz Zagreba;
  5. Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA
    • "Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom" Ane Tonković-Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih;
  6. Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež - DRAMA
    • Ženska uloga
      • Doris Šarić-Kukuljica za ulogu Blanke u predstavi "Baltazar ili potraga za čudesnom kapljicom" Ane Tonković-Dolenčić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih
    • Muška uloga
      • Dean Krivačić za ulogu Ludviga Palfija u predstavi "Blizanke" Ericha Kästnera u režiji Olivera Frljića i izvedbi Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba;
  7. Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
    • Drago Meštrović za monodramsku ulogu u emisiji Fantastika u radio-drami: "Jazbina" Franza Kafke u režiji Ranke Mesarić;
  8. Za najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
    • Dražen Žarković i Pavo Marinkovićza režiju TV filma "Trešeta".

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju - DRAMA, OPERA ILI BALET

  1. SCENOGRAFIJA
    • Damir Zlatar Frey u operi "Tosca" Giacoma Puccinija u režiji Damira Zlatara Freya i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.
  2. KOSTIMOGRAFIJA
    • Doris Kristić u dramskoj predstavi "Sluga dvaju gospodara" Carla Goldonija u režiji Nine Kleflin i izvedbi Zagrebačkog gadskog kazališta Komedija;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

  1. Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA
    • "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića, pod dirigentskim vodstvom Michaela Helmratha i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
  2. Za najbolje dirigentsko ostvarenje - OPERA
    • Ivan Repušić dirigent opere "La BohŠme" u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
  3. Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
    • Ženska uloga
      • Valentina Fijačko za ulogu Mimi u operi "La BohŠme" Giacoma Puccinija u režiji Dore Ruždjak-Podolski i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split, i za ulogu Zerline u operi "Don Giovanni" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Oliviera Tambosija i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
    • Muška uloga
      • Luciano Batinić za ulogu Leporella u operi "Don Giovanni" Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Attile Vidnyánszkog i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu na 52-om splitskom ljetu;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

  1. Ženska ili muška uloga
    • Marija Kuhar-Šoša za ulogu Sestre Costance od sv. Dionizija u operi "Razgovori Karmelićanki" Francisa Poulenca u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

  1. Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
    • "Trnoružica" Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
  2. Za najbolje koreografsko stvarenje - BALET
    • Ansambl Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Split za koreografiju baleta "Magnum";
  3. Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
    • Ženska uloga
      • Edina Pličanić za ulogu Aurore u predstavi "Trnoružica" Dereka Deanea u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
    • Muška uloga
      • Ronald Savković za ulogu Albrechta u predstavi "Giselle" Iraide Lukašove u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET

  1. Ženska ili muška uloga:
    • Pavla Mikolavčić za ulogu Swanilde u predstavi "Coppelia na Montmartreu" Yurija Vamosa u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

BORIS BUZANČIĆ
Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Borisu Buzančiću.

Dramski umjetnik Boris Buzančić svojim je udjelom snažno obilježio hrvatsko glumište druge polovice XX. stoljeća. Pripada naraštaju koji je stvorio našu modernu glumu, a kazališna ga prosudba drži vrhunskim glumcem urbanoga izričaja. Na početku svoga puta s kazalištem iz rodnoga Bjelovara otputio se na netom otvorenu Akademiju za kazališnu umjetnost i upisao se s prvim naraštajem studenta 1950. godine. Učitelj, slavni dr. Branko Gavella, pozvao ga je 1954. u svoje uprizorenje Krležine drame U logoru i zadržao ga na pozornici teatra koji je netom utemeljio, Zagrebačkoga dramskog kazališta. Pola stoljeća poslije, Buzančić će reći: Temeljni pristup dr. Gavelle bio je napraviti dobru predstavu. To je čitava mudrost. Takvom sam cilju i osobno težio u svakoj ulozi. Možda zvuči prejednostavno, ali ima li u glumištu većega postignuća od dobre predstave u kojoj gledatelji uživaju? Zavirujući u prosudbe i prisjećajući se, čini nam se da je Buzančić cijeli svoj glumački vijek gradio i sudjelovao samo u dobrim predstavama. Zahvaljujući često snazi i kakvoći vlastita uloga. Njegov prinosi «zlatnome dobu» današnjega Dramskoga kazališta Gavella pokazuju zaista strjelovit i blistav uspon. Gradio je složene i zahtjevne dramske likove kao što su Brick u Mački na vrućem limenom krovu, Osvalda u Ibsenovim Sablastima, Willieja u O´Neillovom I ledar dođe, Hamleta... Svaki put sve darovitije, cjelovitije, odmjerenije. Postao je omiljenim izborom redatelja i gledatelja. Vjerovali su mu, njegovoj zauzetosti i punoći gradbe lika. G. 1966. zasićen pozornicom u Frankopanskoj, odlazi malo južnije u Fellner-Helmerovo zdanje i na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta doseže svoju životnu i glumačku zrelost. Lenny u Pinterovom Povratku, Hipolit u Racineovoj Fedri, Oliver u Krležinoj Ledi, Trigorin u Čehovljevu Galebu, Ugo u Marinkovićevom i Spaićevom Kiklopu, Olaf u Krležinom i Parovom Banketu u Blitvi, Orasat u Vojnovićevoj Trilogiji i brojnim drugim složenim i teškim ulogama. Pridobio ga je zarana i izazovni Teatar &TD. gdje je bio Pjevač u Šoljanovoj Dioklecijanovoj palači, ali i Vitez u tužnoj komediji Romanca o tri ljubavi istoga pisca. Ni Dubrovačke ljetne igre nisu mogle bez njega. Ali najviše je gledateljske popularnosti jamačno zadobio u uspješnicama Teatra u gostima u kojima je nastupio gotovo tisuću puta, odakle se 2000. godine i povukao iz kazališnog života. I u kojima je još jednom potvrdio da je glumac izvan obrazaca i navada, naime podjednako sjajan i kao tragičar i kao komičar.

Izvan pozornice, rano ga je zavolio film, potom i televizija. Prvi je put stao pred kameru u Marjanovićevom Ciguli Miguli još u studentskim danima 1952. i otad snimio dvadesetak filmova. Oni koji ga nikada nisu vidjeli na sceni zavoljeli su ga u televizijskoj ulozi gradonačelnika Splita u Smojinoj nizanki Velo misto. Voljeli su ga i Zagrepčani kojima je nazbilj bio prvim gradonačelnikom u samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj.

Boris Buzančić stvorio je zadivljujuću galeriju dramskih osoba podarujući svakoj od njih snažan otisak svoje osobnosti, istom nakon toga i glumačku vještinu i iskustvo. Stvorio je vlastiti glumački slog modernog izričaja, spregu duhovne upitanosti o razlozima postupaka svojih likova i stanovite tjelesne lakoće i opuštenosti u gradbi dramske osobe. Bio je uzorit glumac za uloge uznemirenih sumnjala i društvenih buntovnika, izgledom i ponašanjem predodređen za ljude s asfalta i mravinjaka velegradova. Petar Brečić zapisao je o njemu i ovo: Nigdje ni u jednoj ulozi nije bio samozatajan, niti skriven, niti izgubljen u ulozi, nego se čuvao na svojem mjestu, kao Buzančić, kao subjekt koji, istina, glumi, ali i kaže: ovo ja glumim. Samovjesna osobnost i zaigran histrion. Boris Buzančić, glumac koji je označio pola stoljeća vrhunaca hrvatskoga glumišta.

 

MILANA BROŠ
Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje- PLES

Milana Broš, koreografkinja i pedagoginja, rođena je 15. svibnja 1930 u Zagrebu. Učenica Mie Čorak Slavenske, Olge Orlove i Margarite Froman; usavršavala se u Sieni (A. i C. Sacharoff) i Parizu. Kao 15-godišnja djevojka Milana Broš je angažirana u HNK u Zagrebu, no na kazališnim ceduljama je nalazimo kao Milanu Maj, (jer otac nije htio da se njegovo prezime miješa s Teater Ksindlom). Kako s vremenom izrasta u djevojku previsoku za kriterije klasičnog baleta, nastavlja plesati u folklornom ansamblu Joža Vlahović, budućem Ladu u poznatoj "visokoj" postavi Vrlike i Linđu Ljevakovića, te u Maletičkinoj Šiptarsoj suiti.

Diplomirala povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Već kao mlada plesna pedagoginja i koreografkinja u Zagrebačkom pionirskom kazalištu ima svoja specifična plesno-scenska rješenja koja privlače i publiku i kritiku i rezultiraju zapaženim gostovanjima u Sloveniji, Njemačkoj, Poljskoj i Italiji. Jednako uspješno radi u funkcionalnoj muzičkoj školi, te kao voditelj studentskih plesnih radionica u Studentskom kulturnom centru.

Osnivač je i umjetnički voditelj Eksperimentalne grupe slobodnog plesa (1962.) koja se uskoro osamostaljuje kao Komorni ansambl slobodnog plesa (KASP). Tijekom 25 godina djelovanja KASP-a odlikuje je stalno traženje novih oblika plesnog izraza, insistiranje na autonomnosti pokreta i konceptualizam što će rezultirati plesnim kazalištem. Dobitnica je prestižnih međunarodnih koreografskih priznanja i nagrada (Pariz 1968, Ljubljana 1972, Palermo 1976...). Značajnije koreografije: Pjev mladića u gorućoj peći (Stockhausen), Ionizacija, Integrali (Varese), Pisaće mašine + jazz (izbor Vodeničar), Bajka (Detoni), Pas de cinq (Kagel), Enantodromija, ...Am 29 November 1780 (Moran), Opera-serija (metronom), Minimal mooving (Reinchardt), King Arthur (Purcell), Zid (Art of noice).

Žiri za DRAMU:

  • Dubravko Jelačić Bužimski - predsjednik
  • Članovi - Ljubomir Kapor, Elizabeta Kukić, Zoran Mužić, Tomislav Rališ

Žiri za OPERU:

  • Jagoda Martinčević - predsjednica
  • Članovi - dr.sci. Miljenko Grgić, Maja Stanetti

Žiri za BALET:

  • Mr.sci. Naima Balić - predsjednica
  • Članovi - Tanja Cvitanović, Svebor Sečak

Žiri za PLES:

  • Maja Đurinović - predsjednica
  • Članovi - Pravdan Devlahović, Ksenija Zec

Sa svim žirijima radila je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.