NovostiNominacije predstava i izuzetnih umjetničkih ostvarenja za NHG 2023.g.
10. studeni 2023.
Nominacije za NHG 2023.g.
NOMINACIJE PREDSTAVA I IZUZETNIH UMJETNIČKIH
OSTVARENJA ZA
NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA 2023. g.
NAGRADE SE DODJELJUJU U SLJEDEĆIM KATEGORIJAMA:
Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
Nominirane:
1. "Don Juan" Jean-Baptiste Poquelin Molièrea u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. "Velo misto" Miljenka Smoje u režiji Marine Pejnović i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
3. "Zakon Zagore" Ivana Lea Leme u režiji Ivana Lea Leme i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
Nominirani:
1. Ivan Leo Lemo za režiju predstave "Zakon Zagore"Ivana Lea Leme u produkciji Gradskog kazališta mladih Split;
2. Romano Nikolić za režiju predstave "Na dnu oceana postoje neki svjetovi" autorski projekt Romana Nikolića u produkciji Umjetničke organizacije Kazališna družina Arterarij iz Zagreba;
3. Marina Pejnović za režiju predstave "Velo misto" Miljenka Smoje u produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA
Glavna ženska uloga
Nominirane:
1. Anita Matić Delić za ulogu u predstavi "Na dnu oceana postoje neki svjetovi" autorskog projekta Romana Nikolića u produkciji Umjetničke organizacije Kazališna družina Arterarij iz Zagreba;
2. Sara Stanić Blažević za ulogu Aurelije u predstavi "Španjolski komad" Yasmine Reza u režiji Dražena Krešića i produkciji FAKin teatra iz Hrvatskog Leskovca;
3. Petra Svrtan za ulogu Sare u predstavi "Digitalno sama" Dine Vukelić u režiji Ive Srnec Hamer i produkciji Empiria teatra iz Zagreba, Zaklade Solidarna i Fonda za druge kroz program KRIK - kriza i kreativa & Scena Ribnjak Centra mladih Ribnjak.
Glavna muška uloga
Nominirani:
1. Vedran Dakić za ulogu Duška u predstavi "Plišana revolucija"autorskog projekta Vanje Jovanovića i Mateja Sudarića u produkciji Kulturnog centra Osijek;
2. Igor Kovač za ulogu Don Juana u predstavi "Don Juan" Jean-Baptiste Poquelin Molièrea u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Frano Mašković za ulogu u predstavi "Na dnu oceana postoje neki svjetovi" autorskog projekta Romana Nikolića u produkciji Umjetničke organizacije Kazališna družina Arterarij iz Zagreba.
Sporedna ženska uloga
Nominirane:
1. Mia Anočić - Valentić za ulogu Gine u predstavi "Ožalošćena porodica" Branislava Nušića u režiji Ivana Plazibata i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
2. Ana Magud za ulogu Kate u predstavi "Velo misto" Miljenka Smoje u režiji Marine Pejnović i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
3. Mirej Stanić za ulogu Anne u predstavi "Vidi kako Lokrum pere zube"Ivane Lovrić Jović u režiji Paola Tišljarića i koprodukciji 74. Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića Dubrovnik.
Sporedna muška uloga
Nominirani:
1. Dušan Bućan za ulogu Sganarella u predstavi "Don Juan" Jean-Baptiste Poquelin Molièrea u režiji Dejana Projkovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Ivan Ćaćić za ulogu Josipa Zeljića u predstavi "Čaruga" Ivana Kušana u režiji Borisa Svrtana i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku i za ulogu Filipa Wagnera u predstavi "Slučaj maturanta Wagnera" Marijana Matkovića u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji Gradskog kazališta Požega;
3. Fabijan Komljenović za ulogu u predstavi "Pravila su jednostavna" Marine Petković Liker u režiji Marine Petković Liker i produkciji Umjetničke organizacije Četveroruka iz Zagreba.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
Ženska uloga
Nominirane:
1. Lara Nekić za ulogu Biserke u predstavi "Beštije" autorskog projekta Kristine Grubiša i Karle Leko u produkciji Sveučilišta u Zagrebu - Studentskog centra - Teatra &TD iz Zagreba i za ulogu Tiktokerice Lare u predstavi "Krčmarica Purgerica" Carla Goldonija u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Glumačke družine Histrion iz Zagreba;
2. Dea Presečki za ulogu Kattrin u predstavi "Majka Hrabrost i njezina djeca" Bertolta Brechta u režiji Krešimira Dolenčića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i Kazališta Marina Držića Dubrovnik;
3. Mateja Tustanovski za ulogu Mile u predstavi "Plišana revolucija"autorskog projektaVanje Jovanovića i Mateja Sudarića u produkciji Kulturnog centra Osijek i za ulogu Tamarine mame u predstavi "Sutra to možeš biti ti" autorskog projekta studenata 1. godine diplomskog studija Glume Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku u režiji Anice Tomić i produkciji Kazališta Virovitica i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Muška uloga
Nominirani:
1. Lovro Juraga za uloge u predstavi "Studentica" Dorotee Šušak u režiji Christiana Jean-Michela Jalžečića i produkciji Divan teatra iz Zagreba;
2. Luka Knez za ulogu Šime u predstavi "Beštije" autorskog projekta Kristine Grubiša i Karle Leko u produkciji Sveučilišta u Zagrebu - Studentskog centra - Teatra &TD iz Zagreba;
3. Nikola Radoš za ulogu Nenada Nene u predstavi "Plišana revolucija"autorskog projekta Vanje Jovanovića i Mateja Sudarića u produkciji Kulturnog centra Osijek.
Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade - DRAMA
Nominirane:
1. "Djevojčica sa šibicama" Hansa Christiana Andersena u režiji Tamare Damjanović i produkciji Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba;
2. "Dražen" Paška Vukasovića i Ivane Vuković u režiji Paška Vukasovića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
3. "Ero s onoga svijeta" Milana Begovića / Jakova Gotovca u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.
Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade
Ženska uloga
Nominirane:
1. Selena Andrić za ulogu Hanine mame u predstavi "Sutra to možeš biti ti" autorskog projekta studenata 1. godine diplomskog studija Glume Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku u režiji Anice Tomić i produkciji Kazališta Virovitica i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku;
2. Vini Jurčić za ulogu Djevojčice u predstavi "Djevojčica sa šibicama" Hansa Christiana Andersena u režiji Tamare Damjanović i produkciji Gradskog kazališta "Žar ptica" iz Zagreba;
3. Mia Vladović za ulogu Haruna u predstavi "Mačak u čizmama"Charlesa Perraulta u režiji Nine Kleflin i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.
Muška uloga
Nominirani:
1. Toni Kukuljica za ulogu Dražena u predstavi "Dražen" Paška Vukasovića i Ivane Vuković u režiji Paška Vukasovića i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku i Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba;
2. Ivan Magud za uloge Buraza, Mirele i Mame u predstavi "Mama je kriva za sve" Zorana Pongrašića u režiji Lee Anastazije Fleger i produkciji Scene Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica;
3. Irin Šime Rabar za ulogu Cara u predstavi "Carevo novo ruho" Igora Bojovića u režiji Majkla Mikolića i produkciji Teatra Naranča iz Pule.
Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Nominirani:
1. Ivan Leo Lemo za dramski tekst "Zakon Zagore" izveden u produkciji Gradskog kazališta mladih Split;
2. Marijana Fumić za dramatizaciju romana "Vidi kako Lokrum pere zube"Ivane Lovrić Jović izvedenog u koprodukciji 74. Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića Dubrovnik;
3. Ana Tonković za adaptaciju libreta "Ero s onoga svijeta" Milana Begovića za istoimenu predstavu izvedenog u produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.
Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Nominirani:
1. Domagoj Ivanković za ulogu u radio drami "Your love is king" Espija Tomičića u režiji Hane Veček i za ulogu u radio drami "Naša kuća" Kristine Kegljen u režiji Hane Veček;
2. Pjer Meničanin za ulogu u radio drami "Rane od vjetra" Juana Carlosa Rubija u režiji Mislava Brečića;
3. Amanda Prenkaj za ulogu u radio drami "Naša kuća" Kristine Kegljen u režiji Hane Veček.
Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Nominirani:
1. Dalibor Matanić za režiju 1. epizode TV serije "Područje bez signala";
2. Kristijan Milić za režiju 1. epizode TV serije "Nestali 2";
3. Igor Šeregi za režiju 13. epizode TV serije "Mrkomir I.".
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se autorskom timu i ansamblu predstave "Pravila su jednostavna" u produkciji Umjetničke organizacije Četveroruka iz Zagreba.
"Karta je karta, kako god je okreneš. Možemo igrati šutke, ovo nisu igre riječima,
Da smo na pozornici ne bi bilo dijaloga, a svi bi monolozi bili unutarnji";
U predstavi "Pravila su jednostavna" Marina Petković Liker dosljedno sebi, istražuje i pomiče granice idejno, redateljski, izvođački, umjetnički.
Umjesto teksta poezija nikad objavljene zbirke, umjesto glumačkih kreacija geste u tišini trajanja koje se asocijativno sklapaju u sasvim neočekivane karaktere, play lista iz mračne sobe kao partner koji govori krucijalan tekst.
Redateljski i glumački hrabro izdržavanje u polaganom nestajanju, umjetnički biser koji naglašava opasnost posebnosti, introvertiranosti, šutljivosti, na kraju istinitosti koja može teći jedino iznutra van, nikako obrnuto.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju
SCENOGRAFIJA
Nominirani:
1. Marin Gozze u drami "Tiha noć" Miljenka Smoje / Ivice Ivaniševića u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split;
2. Neven Mihić u opereti "Vesela udovica" Franza Lehára u režiji Damira Lončara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
3. Neven Mihić u baletu "Onjegin" na glazbu P. I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Medvedeva i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split.
KOSTIMOGRAFIJA
Nominirani:
1. Alan Hranitelj u opereti "Šišmiš" Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Neven Mihić u baletu "Onjegin" na glazbu P. I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Medvedeva i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split;
3. Ana Mikulić u drami "Vidi kako Lokrum pere zube"Ivane Lovrić Jović u režiji Paola Tišljarića i koprodukciji 74. Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića Dubrovnik i u drami "Nora - kuća lutaka" Henrika Ibsena u režiji Paola Tišljarića i produkciji Kazališta Marina Držića Dubrovnik i Gradskog kazališta "Joza Ivakić" Vinkovci.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL
Za najbolju predstavu u cjelini - OPERETA / MJUZIKL
Nominirane:
1. "Ljepotica i zvijer" mjuzikl Alana Menkena - Howarda Ashmana - Tima Ricea - Linde Woolverton u režiji Lea Mujića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
2. "Šišmiš" opereta Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. "Vesela udovica" opereta Franza Lehára u režiji Damira Lončara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - OPERETA / MJUZIKL
Nominirani:
1. Krešimir Dolenčić za režiju operete "Šišmiš" Johanna Straussa ml. u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Damir Lončar za režiju operete "Vesela udovica" Franza Lehára u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
3. Leo Mujić za režiju mjuzikla "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena - Howarda Ashmana - Tima Ricea - Linde Woolverton u produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERETA / MJUZIKL
Ženska uloga
Nominirane:
1. Marija Kuhar Šoša za ulogu Adele u opereti "Šišmiš" Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Leonora Surian Popov za ulogu Lilli Vanessi / Cate u mjuziklu "Baciami, Cate / Poljubi me Kato" Belle i Samuela Spewacka, Colea Portera u režiji Tihane Strmečki i produkciji Talijanske drame u suradnji s Hrvatskom dramom i Operom Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;
3. Vanda Winter za ulogu Belle u mjuziklu "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena - Howarda Ashmana - Tima Ricea - Linde Woolverton u režiji Lea Mujića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.
Muška uloga
Nominirani:
1. Domagoj Dorotić za ulogu Gabriela von Eisensteina u opereti "Šišmiš" Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Igor Krišto za ulogu Grofa Danila Danilovića u opereti "Vesela udovica" Franza Lehára u režiji Damira Lončara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
3. Fabijan Pavao Medvešek za ulogu Gastona u mjuziklu "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena - Howarda Ashmana - Tima Ricea - Linde Woolverton u režiji Lea Mujića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija i za ulogu Kneza u mjuziklu "Pepeljuga" Vladimira Nazora u režiji Sanje Hrnjak i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERETA / MJUZIKL
Ženska ili muška uloga
Nominirani:
1. Lucija Jelušić Šimatović za ulogu Pepeljuge Anke u mjuziklu "Pepeljuga" Vladimira Nazora u režiji Sanje Hrnjak i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac;
2. Buga Marija Šimić za ulogu Belle u mjuziklu "Ljepotica i zvijer" Alana Menkena - Howarda Ashmana - Tima Ricea - Linde Woolverton u režiji Lea Mujića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;
3. Benjamin Šuran za ulogu Franka u opereti "Šišmiš" Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Za najbolju predstavu u cjelini - BALET
Nominirane:
1. "Onjegin" na glazbu P. I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Medvedeva u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split;
2. "Peer Gynt" na glazbu Edvarda Griega prema istoimenom romanu Henrika Ibsena u koreografiji i režiji Edwarda Cluga i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
3. "Veliki Gatsby" na glazbu Philipa Glassa, Leonarda Bernsteina, Georgea Gershwina, Louisa Prima, Samuela Barbera, Glena Millera, George Whitefield Chadwidska, u režiji i koreografiji Lea Mujića i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split na 68. Splitskom ljetu.
Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET
Nominirani:
1. Maša Kolar za koreografiju predstave "Poslijepodne jednog fauna" na glazbu Claudea Debussya u koreografiji Maše Kolar i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;
2. Leo Mujić za koreografiju predstave "Veliki Gatsby" na glazbu Philipa Glassa, Leonarda Bernsteina, Georgea Gershwina, Louisa Prima, Samuela Barbera, Glena Millera, George Whitefield Chadwidska i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split na 68. Splitskom ljetu;
3. Valentina Turcu za koreografiju predstave "Gospođa Bovary" na glazbu Frederica Chopina i drugih autora, prema motivima istoimena romana Gustavea Flauberta i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET
Ženska uloga
Nominirane:
1. Irina Čaban Bilandžić za ulogu Tatjane u baletu "Onjegin" na glazbu P. I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Medvedeva i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split;
2. Natalia Kosovac za ulogu Valerije u baletu "Spartak" na glazbu Arama Hačaturjana u koreografiji Jiříja Bubeníčeka, te za ulogu Solveig u baletu Peer Gynt na glazbu Edvarda Griega prema istoimenom romanu Henrika Ibsena u koreografiji i režiji Edwarda Cluga i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
3. Iva Vitić Gameiro za ulogu Emme Bovary u baletu "Gospođa Bovary" na glazbu Frederica Chopina i drugih autora, prema motivima istoimena romana Gustavea Flauberta u koreografiji i režiji Valentine Turcu i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.
Muška uloga
Nominirani:
1. Guilherme Gameiro Alves za ulogu Léona Dupuisa u baletu "Gospođa Bovary" na glazbu Frederica Chopina i drugih autora, prema motivima istoimena romana Gustavea Flauberta u koreografiji i režiji Valentine Turcu i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
2. Aubin Le Marchand za ulogu Onjegina u baletu "Onjegin" na glazbu P. I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Medvedeva i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split i za ulogu Jaya Gatsbya u baletu "Veliki Gatsby" na glazbu Philipa Glassa, Leonarda Bernsteina, Georgea Gershwina, Louisa Prima, Samuela Barbera, Glena Millera, George Whitefield Chadwidska, u režiji i koreografiji Lea Mujića i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split na 68. Splitskom ljetu;
3. Takuya Sumitomo za ulogu Spartaka u baletu "Spartak" na glazbu Arama Hačaturjana u koreografiji Jiříja Bubeníčeka, te za ulogu Peer Gynta u baletu "Peer Gynt" na glazbu Edvarda Griega prema istoimenom romanu Henrika Ibsena u koreografiji i režiji Edwarda Cluga i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET
Ženska ili muška uloga:
Nominirani:
1. Saya Ikegami za pas de deux seljana u baletu "Giselle" na glazbu Adolphea Adama u koreografiji Joséa Carlosa Martíneza i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
2. Anamarija Marković za pas de deux seljana u baletu "Giselle" na glazbu Adolphea Adama u koreografiji Joséa Carlosa Martíneza i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;
3. Maria Matarranz de las Heras za ulogu Julije u predstavi "Romeo i Julija" na glazbu Sergeja Prokofjeva u koreografiji Jiřija Bubeničeka i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
ŽELIMIR MESARIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA
Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje redatelju Želimiru Mesariću, red.prof.art.
Theatrum hominis, homo universalis, veliki hrvatski kazališni redatelj, pedagog, profesor i kulturni djelatnik, precizan, odmjeren, suzdržan, mudar i staložen kao semantički poseban mu horoskopski znak, Želimir Mesarić, za prijatelje Mes, erudit i homo theatralis, filmofil, klasičar, klasični filolog i anglist, kazališnu režiju i radiofoniju diplomirao je 1972. godine na Akademiji za kazalište, film i televiziju. Prema vlastitu priznanju konzervativan, zapravo je, etimološki gledano, prema latinskome conservare (sačuvati), jedan od najposvećenijih čuvara kazališne igre i hrvatskoga kazališta.
Tri su grada odredila Želimira Mesarića kao čovjeka i kazalištarca. Zagreb, u kojemu je rođen, uz koji je povezan Mesov poseban životni stil i agramerski idiolekt, grad u kojemu se školovao i započeo profesionalno kazališno djelovanje, najprije u Zagrebačkom kazalištu mladih, a od 1975. do 1990. u Dramskom kazalištu Gavella u kojemu je bio angažiran kao redatelj i u kojemu je ostvario niz zapaženih režija: Kuzmanovića, Strindberga, Shaffera, Jančara. Kao jedan od najznačajnijih pripadnika druge postgavelijanske generacije, uz Večeka, Kunčevića, Carića, Međimorca, provodi Gavellinu teoriju o mitspielu, suigri glumca i gledatelja, poštujući glumačku sferu u kojoj kombinira tehniku, etiku i estetiku, jer bez glumca, kako često govori, nema teatra.
Od 1994. započinje pedagoški rad kao docent na Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, te u razdoblju do 1996. godine pokazuje izraziti smisao za umjetničku pedagogiju, realiziravši sa svojim studentima izvrsne ispitne produkcije.
Od 1996. do 2000. godine ravnatelj je Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, u kojemu je režirao Šenou, Cesarca, Krležu, a zatim se vraća pedagoškoj ulozi kao docent na Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje kasnije radi kao redoviti profesor sve do odlaska u mirovinu.
Režirao je i u Kazalištu Komedija, Satiričkom kazalištu Kerempuh, Glumačkoj družini Histrion, ali i u manjim kazališnim produkcijama, jednakim redateljskim nervom i žarom, a posljednjih nekoliko godina radi kao profesor na Sveučilištu Libertas sa svojim studentima i dalje stvarajući posebno mišljene i zanimljive predstave.
U drugome gradu koji je Mesarića obilježio, Osijeku, za vrijeme je Domovinskog rata, u sezoni 1992./93. bio ravnateljem Drame Hrvatskoga narodnog kazališta osmislivši repertoar netipičan za zlehudo ratno doba, a u nedavnome je listopadu u Osijeku ostvario zasad svoju posljednju režiju kojom je obilježio pedeset godina redateljskoga života, režiju scenske praizvedbe romana Jom Kipur Ivane Šojat, predstave koja progovara o nekoliko tjeskobnih slojeva ljudskih života i koja će premijeru imati dogodine u zagrebačkome HNK-u.
U trećemu gradu koji je Mesarića odredio kao redatelja, Dubrovniku, radio je na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je s Parom napravio velike predstave: Eduard II., Aretej i Kolumbo, a u Kazalištu Marina Držića posebno je zapažena bila predstava Svršetak igre S. Becketta. Režirao je i u Varaždinu, Rijeci, Splitu, Mariboru, Celju, Ljubljani i Pečuhu.
Želimir Mesarić ostvario je i niz televizijskih režija, adaptacija djela hrvatskih pisaca, kao i adaptacija hrvatske moderne i realizma u suradnji s književnikom Jelačićem-Bužimskim. Režirao je i veliki broj radiodrama. Sveukupno, preko dvjesto režija.
Za svoja redateljska postignuća Mesarić je dobio niz nagrada, jednoga Marula, dvije nagrade Gavellinih večeri, a nekoliko puta Nagradu hrvatskoga glumišta.
Kao član Hrvatskog kulturnog kluba ujedno je i član Stručnog povjerenstva za dodjelu Godišnje nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Bio je član Kazališnog vijeća Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te predsjednik Vijeća za kazališnu djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske i član Programskog vijeća HRT-a.
Za osobite zasluge za kulturu odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.
Teatar je nešto što nadživi sve moguće ludosti. I to mi uvijek vraća vjeru u teatar. Teatar ne treba učiti neke velike istine i davati odgovore, nego mora postavljati pitanja. Želimir Mesarić u cijelome je svome redateljskome životu svojim maestralnim predstavama postavljao pitanja i na njih uvijek dobivao odgovore gromoglasnim pljeskom raznovrsne publike i povicima: Bravo! Iako, kao pravi životni i kazališni filozof skeptik, progovara: Neke bih predstave sigurno ponovno išao režirati. Jer, u večeri premijere kazališni đavo ti ili dođe pa ti pomogne ili te ostavi na cjedilu. Ovaj je put Mesa, s veseljem naglašavamo, stostruko nagradio. Iznimno zasluženo. Čestitamo!
BRANKA BERETOVAC - VONDRAČEK - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA
Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za operu, operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj umjetnici, sopranistici Branki Beretovac - Vondraček.
Branka Beretovac-Vondraček, rođena u Zagrebu 17. lipnja 1944, bila je više od trideset godina prvi lirski sopran Zagrebačke opere. Utjelovila je mnoge lirske operne junakinje, za što je imala sve predispozicije: srčani i topao lirski glas, iznimnu muzikalnost i atraktivan scenski izgled.
Još kao djevojčica lijepo je pjevala i nastupala na školskim priredbama. Posve prirodno, počela je studirati pjevanje i diplomirala je 1969. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Zlatka Šira. Kao odličan diplomant dobila je nagradu Franjo Kuhač. No na sceni je počela nastupati već s dvadeset godina kao studentica i stipendistica Zagrebačke opere (od 1963. do 1969). Postala je pojam mitskih uloga u operama, poput Jelene u Nikoli Šubiću Zrinjskome, s kojom je debitirala 1964. na premijeri u režiji Vlade Habuneka, te se s istom oprostila od scene na svojoj posljednjoj premijeri 1994., što je bila danas legendarna predstava u režiji Krešimira Dolenčića koja je sve do danas zadržana na repertoaru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Između je pjevala još u trima različitim produkcijama Zrinjskog na podiju matične kuće, a kritika je njezinu kreaciju hvalila riječima "Jelena iz snova - umilna, uvijek nova, mladenačka i svježa". Zaštitni znak njezine karijere ostaju Lisinskijeva Zorka u "Porinu", te Gotovčeve uloge poput Đule iz "Ere s onoga svijeta", naslovne junakinje opere "Morana" i Danice iz jednočinke "Stanac". U svjetskom, tzv. "željeznom" repertoaru ističu se njezine tri uloge s početnim slovom M koje su iznimno važne u njezinu repertoaru: Puccinijeva Mimi u "La Boheme", Bizetova Micaela u "Carmen" i Smetanina Marica u "Prodanoj nevjesti". Tim trolistom likova gospođa Beretovac postavlja visoka mjerila, a njima pridodaje i tragična suzvučja Gounodove Margarete u "Faustu", kao i Offenbachove Antonije u "Hoffmannovim pričama". Njezin prirodno lijep glas svijetle boje i blistavih visina dolazi do izražaja i u suvremenijem stilu poput Viktorije u Kelemenovu "Opsandom stanju" ili sjajno oblikovane "hosen-role" Zdenke u Straussovoj "Arabelli". Niz uspješnih opernih interpretacija za pamćenje upotpunjuje "elizejskom" - kako je naziva kritika - Euridikom Christopha Willibalda Glucka u operi "Orfej i Euridika", kao i eteričnom Mozartovom Paminom u njegovoj "Čarobnoj fruli". Branka Beretovac-Vondraček surađivala je s istaknutim dirigentima i redateljima, osobito su je voljeli maestro Lovro von Matačić i profesor Vlado Habunek kojima je uvijek bila prvi izbor u premijernoj podjeli. Matačić ju je tražio u produkciji Beethovenove opere "Fidelio" na Dubrovačkim ljetnim igrama 1970. da pjeva Marzellinu, uz slavnu Senu Jurinac u naslovnoj ulozi. Od mladosti je sluša i inozemna publika: kad je Hrvatsko narodno kazalište zbog obnove smanjilo svoju djelatnost i preselilo se u Dom JNA, Branka Beretovac provela je sezonu 1967./1968. u Gradskom kazalištu u Bonnu. Tamo je došao do izražaja njezin afinitet prema Mozartovu opusu; ostvarila je ulogu Ilije u Idomeneu, za koju je dobila vrijedna priznanja, a prethodno je već, u scenskoj produkciji Muzičke akademije u Zagrebu, pjevala Groficu u Figarovu piru. Nakon Bonna, otkriva je Europa, te gostuje u Ženevi, Monte Carlu, Madridu, Beču, Berlinu i Parizu. Mnoga su njezina tumačenja zabilježena na snimkama, pa u njezinom glasu možemo uživati i mi koji je nismo imali privilegiju doživjeti uživo na sceni. Ostaje trajno vezana za sredinu umjetničkih početaka i vraća se rodnom Zagrebu, uvijek privržena zagrebačkoj publici. Dobitnica je mnogobrojnih strukovnih nagrada i priznanja poput Vatroslav Lisinski, Milka Trnina i Josip Štolcer Slavenski, kojima sada pridružuje i Nagradu hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje na području opere.
Žiri za DRAMU :
Velimir Čokljat - predsjednik
Članovi - Davor Meštrović, Jasna Palić Picukarić, Antonija Stanišić Šperanda, Ana-Marija Vrdoljak
Žiri za OPERU, OPERETU I MJUZIKL:
Jana Haluza - predsjednica
Članovi - Goran Merčep, Laura Vadjon
Žiri za BALET:
dr.sc. Svebor Sečak - predsjednik
Članovi - Lydia Mila-Milovac, Mladen Mordej Vučković
Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.
