Nagrada hrvatskog glumištaNominacije za NHG 2019.

NOMINACIJE  PREDSTAVA I  IZUZETNIH UMJETNIČKIH OSTVARENJA  ZA

NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA  2019. g.

 

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA

Nominirane:

1. "Emet" Ivane Šojat u režiji Same M. Streleca i produkciji Hrvatskog narodnog

kazališta u Osijeku;

 

2. "Kabanica" Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Vinka Radovčića i koprodukciji

Udruge za kulturu i umjetnost DRAMA PLUS i Hrvatskog narodnog kazališta

Zadar;

3. "Kiklop" Ranka Marinkovića u režiji Saše Anočića i produkciji Gradskog

dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

 

Za najbolje redateljsko  ostvarenje - DRAMA

Nominirani:

1. Saša Anočić za režiju predstave "Kiklop"Ranka Marinkovića u produkciji

Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;

2. Nenni Delmestre za režiju predstave "Kušnja"Arthura Millera u produkciji

Hrvatskog narodnog kazališta Split;

 

3. Marina Pejnović za režiju predstave "Geranium"Iva Vojnovića u produkciji

70. Dubrovačkih ljetnih igara.

 

 

Za najbolja umjetnička  ostvarenja - DRAMA

Glavna  ženska uloga

Nominirane:

1. Mila Elegović za ulogu Gradonačelnice u predstavi "Cabaret preko veze" autora i

redatelja Ivana Lea Leme u koprodukciji Kazališta Moruzgva iz Zagreba i

Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;

 

2. Olga Pakalović za ulogu Olge u predstavi "Konstelacije" Nicka Paynea u režiji

Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba, Osječkog ljeta kulture 2018. i

Gradskih galerija Osijek;

 

3. Ana Marija Veselčić za uloge u predstavi "Domaši" autorice i redateljice Ane

Marije Veselčić u koprodukciji Gradskog kazališta lutaka Split i Umjetničke

akademije u Splitu.

 

 

Glavna  muška uloga

Nominirani:

1. Franjo Dijak za ulogu Melkiora u predstavi "Kiklop"Ranka Marinkovića u režiji

Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;

 

2. Siniša Popović za ulogu Oca u predstavi "Susret" autorice i redateljice Nine

Mitrović u produkciji Teatra Exit iz Zagreba;

 

3. Rade Šerbedžija za ulogu Georgea u predstavi "Tko se boji Virginije Woolf"

Edwarda Albeea u režiji Lenke Udovički i koprodukciji Kazališta Ulysses iz

Zagreba i Beogradskog dramskog pozorišta.

 

Sporedna ženska uloga

Nominirane:

1. Vlasta Ramljak za ulogu Omame u predstavi "Doljnjodravska 11" Drage Hedla u

režiji Zlatka Svibena u produkciji Osječkog ljeta kulture 2019. i izvedbi ansambla

Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

 

2. Mirej Stanić za ulogu u predstavi "Posljedice" autora i redatelja Romana Nikolića

u koprodukciji Udruge Arterarij iz Zagreba i Kazališta Marina Držića iz

Dubrovnika;

 

3. Dijana Vidušin za ulogu Vivijane u predstavi "Kiklop"Ranka Marinkovića u režiji

Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

Sporedna muška uloga

Nominirani:

1. Živko Anočić za ulogu Uga u predstavi "Kiklop"Ranka Marinkovića u režiji

Saše Anočića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

 

2. Pere Eranović za ulogu Nerona u predstavi "Kaligula / Britanik" Alberta Camusa /

Jeana Racinea u režiji Gorana Golovka i produkciji 65. Splitskog ljeta;

3. Romano Nikolić za ulogu Harona u predstavi "Geranium"Iva Vojnovića u režiji

Marine Pejnović i produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara.

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika  do 28 godina - DRAMA

 

Ženska  uloga

Nominirane:

1. Dajana Čuljak za ulogu Laure u predstavi "Tulum u samostanu" Michaela

Wynnea u režiji Aide Bukvić i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta

Komedija;

 

2. Ivana Gulin za ulogu u predstavi "Mladež bez Boga" autora i redatelja Boruta

Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran

djelom Franca Bifa Berardija "Heroji" u koprodukciji Zagrebačkog kazališta

mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i za ulogu Melite

u predstavi "Leda" Miroslava Krleže u režiji Borisa Svrtana i produkciji Hrvatskog

narodnog kazališta u Šibeniku;

 

3. Matea Marušić za ulogu Laure Wingfield u predstavi "Staklena menažerija"

Tennesseea Williamsa u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Gradskog kazališta

"Joza Ivakić" Vinkovci.

 

 

Muška  uloga

Nominirani:

1. Ugo Korani za ulogu u predstavi "Mladež bez Boga" autora i redatelja Boruta

Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran

djelom Franca Bifa Berardija "Heroji" u koprodukciji Zagrebačkog kazališta

mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu;

 

2. Ivan Pašalić za ulogu u predstavi "Mladež bez Boga" autora i redatelja Boruta

Šeparovića po motivima istoimenog romana Ödöna von Horvátha, inspiriran

djelom Franca Bifa Berardija "Heroji" u koprodukciji Zagrebačkog kazališta

mladih, Montažstroja i Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu;

3. Mateo Videk za ulogu Ivana u predstavi "Huddersfield" Uglješe Šajtinca u režiji

Renea Medvešeka i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

 

Za   najbolju  lutkarsku predstavu ili  predstavu za djecu i mlade - DRAMA

Nominirane:

1. "Bajka o ribaru i ribici" Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Proliću režiji

Ane Prolić i produkciji Gradskog kazališta "Zorin dom" Karlovac;

2. "Blizanke" Nikoline Rafaj prema Erichu Kästneru u režiji Lee Anastazije Fleger i

produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;

 

3. "Tonček i Točkica" Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji

Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

 

 

Za najbolja  glumačka  ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

Ženska  uloga

Nominirane:

1. Domagoj Janković za ulogu Gospođice Krunice u predstavi "Tonček i Točkica"

Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar

ptica iz Zagreba;

2. Vini Jurčić i Irena Tereza Prpić za ulogu blizanki u predstavi "Blizanke"

Nikoline Rafaj prema Erichu Kästneru u režiji Lee Anastazije Fleger i

produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;

 

3. Amanda Prenkaj za ulogu Točkice u predstavi "Tonček i Točkica"

Ericha Kästnera u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar

ptica iz Zagreba.

 

 

Muška  uloga

Nominirani:

1. Ivica Lučić za ulogu Djeda u predstavi "Nezaboravak"Petera Kusa / Urše Adamič

u režiji Petera Kusa i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku;

 

2. Siniša Novković za ulogu Goba / Grba u predstavi "Ivica i Marica" prema

motivima braće Grimm u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta

mladih iz Splita;

3. Matija Šakoronja za ulogu Zrksa u predstavi "Huligan" Paška Vukasovića,

Marine Pejnović i Matije Šakoronjeu režiji Paška Vukasovića i produkciji

Kazališta Mala scena iz Zagreba.

 

 

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave

Nominirani:

1. Nina Mitrović za dramski tekst "Susret" premijerno izveden u Teatru Exit u

Zagrebu;

 

2. Ana Marija Veselčić za tekst  "Domaši" premijerno izveden u Gradskom kazalištu

lutaka Split u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu;

3. Tomislav Zajec za dramski tekst "Mala Moskva" premijerno izveden u Hrvatskom

narodnom kazalištu u Splitu u koprodukciji s Kazalištem PlayDrama iz Splita.

 

 

Za najbolja  glumačka ostvarenja  u radio  drami

(dodjeljuje se  bijenalno svake  neparne  godine)

Nominirani:

 

1. Marija Kolb za ulogu u radio  drami "Tuga" Les Hommes Aproximatifs u režiji

Stephanie Jamnicky;

 

2. Mia Krajcar za ulogu u radio  drami "Vitez na pola" Ivora Martinića u režiji

Mislava Brečića;

 

3. Bojan Navojec za ulogu u radio  drami "Baba ili idi(j)ot" Zorana Pongrašića u

režiji Petra Vujačića.

 

 

Najbolja  redateljska ostvarenja  u  TV drami

(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Dalibor Matanić za režiju TV serije  "Novine";

 

2. Lukas Nola za režiju TV serije "Čuvar dvorca";

 

3. Goran Rukavina za režiju TV serije "Počivali u miru".

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se ansamblu i autorskom timu predstave Flex, u koprodukciji KunstTeatra iz Zagreba i Umjetničke organizacije Punctum iz Zagreba, u režiji Ivana Penovića za sve njezine segmente, za inovativni pristup, novi smjer kazališta i specifično shvaćanje svijeta i trenutka u kojem živimo.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju

SCENOGRAFIJA

Nominirani:

 

1.  Saša Došen u drami "Doljnjodravska 11" Drage Hedla u režiji Zlatka Svibena u

produkciji Osječkog ljeta kulture 2019. i izvedbi ansambla Hrvatskog narodnog

kazališta u Osijeku;

 

2. Zdravka Ivandija u drami "Geranium"Iva Vojnovića u režiji Marine Pejnović i

produkciji 70. Dubrovačkih ljetnih igara i u predstavi za djecu i mlade "Bajka o

ribaru i ribici" Aleksandra Sergejevića Puškina / Ane Proliću režiji Ane Prolić i

produkciji Gradskog kazališta "Zorin dom" Karlovac;

 

3. Tanja Lacko u predstavi za djecu i mlade "Timm Thaler ili prodani smijeh"

Jamesa Krüssa - Jelene Kovačić u režiji Renea Medvešeka i produkciji Gradskog

kazališta Trešnja iz Zagreba i u drami "Huddersfield" Uglješe Šajtinca u režiji

Renea Medvešeka i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:

1. Doris Kristić u predstavi za djecu i mlade "Timm Thaler ili prodani smijeh"

Jamesa Krüssa - Jelene Kovačić u režiji Renea Medvešeka i  produkciji Gradskog

kazališta Trešnja iz Zagreba;

 

2. Dženisa Pecotić u predstavi za djecu i mlade "Tonček i Točkica" Ericha Kästnera

u režiji Anje Maksić Japundžić i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz

Zagreba;

 

3. Mladen Radovniković u operi "Atlantida: Legenda o Dan'zoru" Mirka

Krstičevića pod dirigentskim vodstvom Alana Bjelinskog, u režiji Gorana Golovka

i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja  - OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini - OPERA

 

Nominirani:

 

1. "Čarobna frula" Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom

Nikše Bareze, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog

kazališta u Zagrebu;

 

2. "Elektra" Richarda Straussa pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa,

u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl.

Zajca, Rijeka;

 

3. "Žena s jezera" Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua,

u režiji Maxa Emanuela Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u

Zagrebu.

 

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje - OPERA

Nominirani:

1. Marin Blažević za režiju opere "Elektra" Richarda Straussa pod dirigentskim

vodstvom Villea Matvejeffa i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl.

Zajca, Rijeka;

 

2. Krešimir Dolenčić za režiju opere "Čarobna frula" Wolfganga Amadeusa Mozarta

pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze i produkciji Hrvatskog narodnog

kazališta u Zagrebu;

3. Ivo Lipanović za dirigiranje opere "Nabucco" Giuseppea Verdija u režiji Georgija

Para i Jelene Bosančić i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za

64. Splitsko ljeto.

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA

Ženska uloga

Nominirane:

1. Valentina Fijačko Kobić za ulogu Pamine u operi "Čarobna frula" Wolfganga

Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira

Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

 

2. Ivana Lazar za ulogu Kraljice noći u operi "Čarobna frula" Wolfganga

Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira

Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Dubravka Šeparović Mušović za ulogu Klitemnestre u operi "Elektra" Richarda

Straussa pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i

produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

 

Muška  uloga

Nominirani:

1. Max Emanuel Cenčić za ulogu Malcolma u operi "Žena s jezera" Gioachina

Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua, u režiji Maxa Emanuela

Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

 

2. Tomislav Mužek za ulogu Georga u operi "Ukleti Holandez" Richarda Wagnera

pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Oliviera Pyja i produkciji

Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Giorgio Surian za ulogu Macbetha u operi "Macbeth" Giuseppea Verdija pod

dirigentskim vodstvom Marca Boemija, u režiji Marina Blaževića, i za ulogu

Falstaffa u operi "Falstaff" Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea

Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta

Ivana pl. Zajca, Rijeka.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina - OPERA

Ženska ili muška uloga
Nominirani:

1. Antonija Dunjko za ulogu Pamine u operi "Čarobna frula" Wolfganga

Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Krešimira

Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

 

2. Iva Krušić za ulogu Cherubina u operi "Figarov pir" Wolfganga Amadeusa

Mozarta pod dirigentskim vodstvom Stefana Rabaglie u režiji Eve Buchmann i

koprodukciji Opere HNK Ivana pl. Zajca Rijeka, Piccolo Festival del Friuli

Venezia Giulia i Punto Arte - Amsterdam, i za ulogu Albine u operi "Žena s

jezera" Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Georgea Petroua, u režiji

Maxa Emanuela Cenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

 

3. Ivan Šimatović za ulogu Zrinjskog u operi "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca

pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Dore Ruždjak Podolski i

produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

Nominirani:

1. "Coppelia" na glazbu Lea Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi

Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

2. "Macbeth" prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-

Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana

pl. Zajca Rijeka;

 

3. "Smrt u Veneciji" na glazbu Gustava Mahlera u koreografiji Valentine Turcu i u

izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje - BALET

 

Nominirani:

1. Maša Kolar za koreografiju predstave "Macbeth" prema W. Shakespeareu na

glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek i izvedbi Hrvatskog narodnog

kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

 

2. Valentina Turcu za koreografiju predstave "Smrt u Veneciji" na glazbu Gustava

Mahlera i u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

 

3. Hari Zlodre za dirigentsko ostvarenje u predstavi "Coppelia" na glazbu Lea

Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i predstavi "Gusar" na glazbu Adolphea

Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta

Split.

 

 

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

 

Ženska uloga

Nominirane:

1. Iryna Chaban Bilandžić za ulogu Medore u baletu "Gusar" na glazbu Adolph

Adama u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta

Split;

2. Ksenija Krutova za ulogu Lady Macbeth u predstavi "Macbeth" prema W.

Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-Vincek u koreografiji

Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

 

3. Iva Vitić Gameiro za ulogu Gospođe de Tourvel u baletu "Opasne veze" na glazbu

Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i izvedbi Hrvatskog narodnog

kazališta u Zagrebu.

Muška  uloga

Nominirani:

1. Tomislav Petranović za ulogu Vikonta De Valmonta u baletu "Opasne veze" na

glazbu Josepha Haydna u koreografiji Giorgia Madije i ulogu Rudolfa

Habsburškog u baletu "Elizabeta Bavarska - Sissi" na glazbu Bedricha Smetane u

koreografiji Patricea Barta i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Svebor Zgurić za nastupe u predstavi "Allegro" na glazbu Ludwiga van

Beethovena u koreografiji Maše Kolar, predstavi "Pulcinella" na glazbu Igora

Stravinskog i G. B. Pergolesija u koreografiji Giovannija di Palme i predstavi

"Macbeth" prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša i Tene Novak-

Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana

pl. Zajca Rijeka;

 

3. Artem Zhusov za ulogu Conrada u baletu "Gusar" na glazbu Adolphea Adama u
koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.

 

 

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - BALET

Ženska ili muška uloga:

Nominirani:

1. Marta Kanazir za ulogu Prudenze u baletu "Pulcinella" na glazbu Igora

Stravinskog i G. B. Pergolesija  u koreografiji Giovannija di Palme i za ulogu Lady

Mcduff u predstavi "Macbeth" prema W. Shakespeareu na glazbu Višeslava Laboša

i Tene Novak-Vincek u koreografiji Maše Kolar i izvedbi Hrvatskog narodnog

kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

 

2. Bojana Lipovšćak za ulogu Čardaš djevojke u baletu "Coppelia" na glazbu Lea

Délibesa u koreografiji Aivarsa Leimanisa i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta

Split;

3. Ozana Mirković za ulogu Margot, sobarice markize de Merteuil u baletu "Opasne

veze" na Josepha Haydna i za ulogu Marije u baletu "Annonciation" na glazbu

Stéphane Roy i Antonija Vivaldija u koreografiji Angelina Preljocaja i izvedbi

Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

 

 

Posebno priznanje Hrvatskog društva dramskih umjetnika - ZLATKO VITEZ

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika dodjeljuje posebno priznanje Zlatku Vitezu, glumcu, redatelju, utemeljitelju i umjetničkom ravnatelju kazališne družine "Histrion" u povodu 50-te obljetnice njegovog umjetničkog djelovanja.

Priznanje se dodjeljuje kao zahvala Hrvatskog društva dramskih umjetnika (koje ove godine slavi 100-tu obljetnicu svoga osnutka i ima oko 1.200 članova) na cjelokupnom doprinosu HDDU kojem je bio i predsjednik, a osobito za podršku u realizaciji velikih manifestacija Nagrade hrvatskog glumišta i Festivala glumca te časopisa "Hrvatsko glumište" i osiguravanja prekrasnog prostora za rad HDDU-a i svih njegovih članova.

Posebno priznanje Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika -  SONJA KASTL

Sonja Kastl, baletna umjetnica, koreografkinja, pedagoginja, prva ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu u svojih 90 godina života zadužila je baletnu struku svojim iznimnim nastupima, koreografijama predstava, radom i promocijom baletne umjetnosti kako u Zagrebu tako i diljem Hrvatske i inozemstva. Ona je umjetnica koju nije potrebno predstavljati i koja je obilježila više desetljetno razdoblje hrvatske baletne umjetnosti i ostavila neizbrisiv trag u povijesti hrvatske kulture i umjetnosti RH, hrvatska baletna legenda koja je svojom svestranošću i talentom nastupala i radila ne samo u Baletu već i u Operi, Drami kao i na filmu. Sonja Kastl svojim djelovanjem postala je jednom od najvećih legendi hrvatskog baleta.

KRUNOSLAV ŠARIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - DRAMA

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskom umjetniku - glumcu gospodinu Krunoslavu Šariću.

 

KRUNOSLAV ŠARIĆ, rođen je 1944. godine u Derventi. Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, upisuje studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, koji završava 1969. godine u klasi Koste Spaića. Nakon diplome angažiran je u kazalištu Marina Držića u Dubrovniku, prvo kao vanjski suradnik, a onda kao stalni član glumačkog ansambla sve do odlaska u Zagreb. Punih 7 godina nosio je repertoar kazališta Marina Držića. Izdvajamo samo neke glavne uloge: Ivo Marinović u Vojnovićevom Ekvinociju, Macbeth u Shakespeareovom Macbethu, Baal u Brechtovom Baalu, Sabljak u Orgijama Monaha Janka Polića Kamova te mnoge uloge na Dubrovačkim ljetnim igrama od kojih izdvajamo ulogu Mortimera u Eduardu II. redatelja Georgija Para. Jedna od najdražih uloga, kako sam kaže, bila mu je uloga Siniše u Gričkoj vještici, sa Enom Begović, u režiji Mire Međimurca u predstavi Glumačke družine Histrion, 1980. godine. Godine 1983.godine postaje stalni član Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, gdje radi sve do odlaska u mirovinu 2010. godine. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Nakon sjajnih uloga u dubrovačkom teatru i dolaska u Zagreb, njegova prva pedstava u Drami HNK je bila Šteta što je kurva, Johna Forda, u režiji Georgija Para. Igrao je Vasquesa, prijetvornog Španjolca i ubojicu. Tom ulogom je osvojio i publiku i kritiku i dobio nagradu Vladimira Nazora.

Upravo je ta glumačka energija i posvećenost profesiji jedna od glavnih karakteristika umijeća glume Krune Šarića. Odigrao je bezbroj uloga, i većih i manjih, od rola u suvremenim domaćim komadima kao što su: Redatelj u Aixaiji, Radovana Ivšića, Krđo u Božićevim Kurlanima, Burian u Mori Tomislava Bakarića,  Daut u Gundulićevu Osmanu, Ban Josip Jelačić u Fabrijevoj Berenikinoj kosi,  Niko  u Vojnovićevu Ekvinociju, Dundo Maroje u Držićevoj istoimenoj komediji,  do uloga u klasicima svjetske literature poput  Postumusa Leonatusa u Cymbelinu Shakespearea, Jeshue Ha Nocrija u Majstoru i Margariti Bulgakova, Don Pedra Tenoria u Seviljskom zavodniku i kamenom uzvaniku Tirsa de Moline, Kazarina u Maskaradi Ljermontova, Agamemnona u Trilogiji o Agamemnonu Lade Kaštelan, Macduffa u Macbethu Shakespearea, Pavela Petroviča Kirsanova u Očevima i sinovima Friela, Croza u Korupciji u palači pravde Bettija, Prvog glumca u Hamletu, Shakespearea, Mefista u Kunčevićevom Faustu, 2000. godine, za kojeg je dobio nagradu Mila Dimitrijević Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. O brojnim filmovima i tv serijama da se i ne govori. Uz Ivu Gregurevića i Mustafu Nadarevića  bio je jedan od najzaposlenijih i najcjenjenih hrvatskih televizijskih i filmskih glumaca. Uvijek dosljedan sebi, velikog znanja i besprijekornog umjetničkog ukusa, birao je uloge po kvaliteti a ne po kvantiteti, što nimalo nije umanjilo njegove umjetničke dosege. Surađivao je s najboljim hrvatskim kazališnim redateljima, od Koste Spaića, Vlade Habuneka, Georgija Para, Joška Juvančića, do Božidara Violića, Ivice Kunčevića, Mire Međimurca, Marina Carića, Ivice Boban i mnogih drugih, a često je radio i sa stranim gostujućim redateljima poput Horee Popescua, Stevena Kenta ili Vite Taufera.

Svakom svojom ulogom dokazao je kako je pravi umjetnik, glumac koji svoj posao shvaća kao druženje s velikim piscima i redateljima, kao i sa svojim kolegama glumcima; druženje koje svima na sceni i onima u gledalištu uvijek pruža iskrenu emociju i radost igranja.

NIKŠA BAREZA - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dirigentu, gospodinu Nikši Barezi.

 

NIKŠA BAREZA se rodio u Splitu, a dirigiranje je diplomirao 1959. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te se nastavio usavršavati kod Milana Sachsa, Hermana Scherchena i Herberta von Karajana. Godinama je surađivao s velikim dirigentima poput Lovre ol Matačića, Ferdinanda Leitnera, Otmara Suitnera, Nikolausa Harnoncourta i sa skladateljskim klasicima 20.stoljeća, primjerice Benjaminom Brittenom, Carlom Orffom, Olivierom Messiaenom, Lugijem Dallapiccolom, Goffredom Petrassijem, Dmitrijem Šostakovičem i Luigijem Nonom. Bio je dirigent i ravnatelj zagrebačke Opere od 1964.-1974.godine, zatim je bio angažiran kao stalni dirigent Opere u Zürichu, Sankt Peterburgu i Grazu gdje 1981. godine postaje ravnatelj Opere, njezin prvi dirigent i šef dirigent tamošnje filharmonije. U tom uspješnom glazbenom djelovanju Nikša Bareza postavlja integralne verzije tetralogije Prsten Niebelunga Richarda Wagnera u Grazu, a izvedba je snimljena za austrijsku državnu televiziju ORF, te je proglašena glazbenim događajem sezone.

Stalni je gost-dirigent Hamburške opere, Bečke državne opere i milanske Scale, gdje je prvi put nastupio 1991. ravnajući operom Parsifal Richarda Wagnera, te se istaknuo nizom uspješnih nastupa u drugim operama na milanskoj pozornici. Redoviti je gost vodećih opernih europskih kuća u Parizu, Berlinu, Münchenu, Frankfurtu, Dresdenu, Leipzigu, Pragu, Bologni, Firenzi, Parmi, Oslu, Moskvi, Rigi, Minsku. Ravnatelj Opere HNK u Splitu bio je od 1998. do 2001. Između ostalog, bio je glavni glazbeni ravnatelj Opere i Filharmonije Robert Schumann u Chemintzu od 2001. do 2007. godine. Stalni je gost i drugih stranih koncertnih pozornica u suradnji s vodećim orkestrima iz Salzburga, Münchena, Frankfurta, Düsseldorfa, Rotterdama, Milana, a dirigirao je brojnim koncertima na značajnim svjetskim pozornicama. S cijenjenim orkestrima je sudjelovao i na mnogim glazbenim festivalima, pa je tako održao 25 koncerata s pet različitih europskih orkestara, uključujući i Mozarteum u Festspielhaus dvorani u Salzburgu. Osobito se zalaže za promociju suvremene glazbe, a veliku pozornost posvećuje hrvatskoj glazbenoj baštini kao i novim djelima domaćih skladatelja.                                                                                                                                       Devetnaest godina je bio šef-dirigent Simfonijskog orkestra HRT-a. Ravnatelj Opere HNK u Zagrebu je bio ponovno od 2014.-2018. godine. Dobitnik je brojnih domaćih i stranih nagrada i priznanja. Barezino enciklopedijsko znanje, njegova predanost pažljivom i preciznom iščitavanju glazbene partiture, koncepcijska razrađenost  orkestralne fakture i detaljno izrađivanje svih glazbenih nijansi, samo su neke od karakteristika velikih umjetničkih dosega tijekom duge i plodne dirigentske karijere.  Skladatelj, njegov stil, njegove specifičnosti i odlike uvijek su bile glavna preokupacija maestra Bareze, koji nastoji na najbolji način interpretirati notni zapis bez obzira radilo se o snimkama ili o nastupu u živo. Tako je i bilo nedavno, na nezaboravnoj izvedbi Mozartove Čarobne frule u režiji Krešimira Dolenčića, u mjesecu listopadu ove godine, prilikom koje je publika disala zajedno s orkestrom i svim izvođačima, da bi na kraju ustala i uz ovacije ispratila umjetnike na čelu s maestrom Barezom, koji neprekidno obogaćuje sve zaljubljenike u glazbu svakim svojim nastupom.

Žiri za  DRAMU :

Ozren Prohić  - predsjednik

Članovi - Hrvoje Klobučar, Adam Končić, Zrinka Turalija Kurtak, Barbara Vicković

Žiri za OPERU:

Mirjana Bohanec-Vidović - predsjednica

Članovi - Tonči Bilić, Mladen Janjanin

Žiri za BALET:

dr.sc. Svebor Sečak - predsjednik

Članovi - Lydia Mila-Milovac, Mladen Mordej Vučković

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović.